Za korisnike interneta Google je doslovno neizbježan, što se najbolje vidi kada tražimo bilo šta na mreži, do te mjere da je Google sinonim za pretragu.
Ova dominacija u oblasti pretraživanja na meti je američkog Ministarstva pravde, koje je u utorak pokrenulo tužbu protiv Googlea u jednom od najznačajnijih antimonopolističkih slučajeva protiv tehnološke kompanije. Nejasno je s kakvim se posljedicama tehnološki gigant može suočiti, ali zamjenik američkog državnog tužioca Džefri Rouzen rekao je CNN-u da „ništa nije isključeno“.
Ukoliko je zadržavanje Googlea na poziciji pretraživačke sile i dalje cilj, pitanje je da li je ono što je predmet optužbi dovoljno za ovaj proces. Prema podacima koje je objavila analitička stranica StatCounter tržišni udio koji Google zauzima u oblasti pretraživanja je 92 odsto. Kada je riječ o brauzerima Google Chrome kontroliše 66 odsto globalnog korišćenja mreže, dok se koristi i na tri četvrtine uređaja koji koriste Android operativni sistem.
Source: StatCounter Global Stats - Search Engine Market Share
Googleov status podrazumijevane pretraživačke mreže jedan je od centralnih aspekata američkog Ministarstva pravde, koje navodi da Google troši milijarde na sporazume s web pretraživačima, bežičnim operaterima i proizvođačima pametnih telefona kako bi osigurao da njegova pretraga ostane na vrhu.
U Googleu navode da se njegova praksa plaćanja standardnim pretraživačima „ne razlikuje“ od poteza drugih kompanija da promovišu svoje proizvode, upoređujući ga sa prehrambenim proizvodima koji plaćaju supermarketima da budu pbolje pozicionirani na mnjihovim policama.
Viši potpredsjednik za globalne poslove u ovoj kompaniji Kent Volker nazvao je u utorak tužbu „duboko manjkavom“.
Ljudi koriste Google jer su tako odabrali, ne zato što su na to primorani, ili zato što nemaju alternativu“, objavio je Volker na zvaničnom blogu kompanije.
Regulatori u Evropskoj uniji prednjače u pokušajima da obuzdaju Google, a vrijednost antimonopolskih kazni koje su do sada izrekli premašila je devet milijardi dolara, čime je ovaj pretraživački gigant primoran da ga korisnicima njegovog operativnog sistema Android omogući da sami odaberu pretraživač i brauzer.
Međutim, prema rezultatima StatCountera i dalje prikazaju, ne djeluje kao da su evropske ustanove uspjele u toj namjeri, jer je na tržištu pretraživača na Starom kontinentu u septembru ove godine Google imao oko 93 odsto tržišnog udjela.
Evropske institucije su ipak najupornije u borbi protiv monopola, jer propisi EU u mnogo većoj mjeri tretiraju ovu oblast na specifičan način u odnosu na nacionalne vlade, ne samo drugih zemalja, već i njenih članica. EU je u mnogo većoj mjeri uspješna u kaznenoj politici, koju, međutim, Google posmatra kao cijenu svog i dalje veoma uspješnog evropskog poslovanja.
U stručnim krugovima u kojima se analiziraju pravni procesi tehnoloških kompanija često se ističe stav da je ključ cijelog problema navika korisnika da koriste Google toliko uobičajena da se ogromna većina uopšte ne bi trudila da odabere neku drugu opciju, čak i kada bi one bile znatno brojnije.
Poništavanje dominacije jedne od najvećih svjetskih kompanija, čija je tržišna vrijednost veća od jednog biliona dolara, sa gotovo neograničenim resursima i dvogodišnjim startom u učvršćivanju ove pozicije ne bi bilo nimalo jednostavno. Napraviti neki „drugi“ google bi u ovakvim okolnostima bilo doslovno neizvodljivo.
Googleov pretraživački indeks sadrži stotine milijardi internet stranica, a procjenjuje se da bi razvijanje opšteg indeksa pretraživanja ovih razmjera, kao i održivih algoritama pretraživanja, unaprijed zahtijevalo ulaganje milijardi dolara.
Pretraživači koji se nude kao alternativa postoje i to u ne toliko malom broju, ali ih koristi zanemarljivo mali broj korisnika, toliki da njihov zbriniu tržišni udio i dalje jednocifren. Neki od primjera takvih pretraživača su Searx na kojem se dodatno može podešavati privatnost, MetaGer metapretraživač, švajcarski SwissCows pretraživač, francuski Qwant, američki DuckDuckGo, britanski Mojeek sa sopstvenim sistemom indeksiranja, decentralizovani peer-to-peer YaCy, danski Giveroi njemački Ecosia pretraživač, koji dio svojih prihoda usmjerava na sadnju drveća.
Korisnici ovih pretraživača najčešće imaju specifične motive da uz pomoć njih zamijene Google – dodatnu vrijednost ili jednostavno želju da ne podržavaju monopolističke korporacije. Međutim, iako svijest o ovom pitanju, posebno u zemljama EU raste, kazne koje Google plaća i dalje nijesu previse otežavajući factor.
Ne samo da se male kompanije ne mogu izboriti za bolji tržišni udio, već to nije posšlo za rukom ni gigantu kakav je Microsoft, čiji pretraživač Bing, pokrenut 2009. godine ni do danas nije zauzeo više od tri odsto tržišnog udjela.
