Crna Gora je dovoljno zaštićena izvan, ali nije iznutra, ocijenio je bivši ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel, prenosi Portal TVE.
On je, na Cetinjskom forumu, juče podvukao da je to vrlo važno da bismo što prije ušli u Evropsku uniju (EU).
"Male države imaju tri opcije da se zaštite: neutralnost, članstvo u bezbjednosnim savezima i ojačane regionalne saradnje i partnerstva, a ubijeđen sam da je članstvo u bezbjednosnim savezima najefikasniji i najjeftiniji način. Primjer toga je upravo Crna Gora koja nema svoje vojne avione - ali njeno nebo štite Grci i Italijani", istakao je Gandel.
Strateška odluka
No, kako je rekao, članstvo u NATO nije bio jednostavan proces.
"Crna Gora je tada pravila nekoliko strateških ciljeva: članstvo u NATO i EU. Tada nije bilo velike podrške za članstvo u NATO i naši stručnjaci obilazili Crnu Goru i pričali o prednostima članstva... Sjećamo se da Crna Gora nije bila u jednostavnoj poziciji jer su postojale vanjske sile koje su se trudile da spriječe ulaz u NATO uz pomoć aktera iznutra. Neke partije su, kad je donijeta ta odluka, bojkotovale parlament, ali su poslanici ozbiljnih i odgovornih partija došli i podržali tu tačku kad je bila na dnevnom redu i Crna Gora od tad zaštićena savezom 32 članice koje su spremne da pomognu kad se neko od njih suočava sa nekom agresijom", rekao je Gandel.
Bezbjednost je danas, kako je istakao, vrlo ozbiljno pitanje jer vidimo što se dešava na više frontova u svijetu.
"Ukrajina se više od četiri godine suočava sa agresijom Rusije, da ne pominjem sve ostale sukobe... Osim toga imamo i bizarne slučajeve kao što su zahtjevi Sjedinjenih Američkih država (SAD) prema Grenlandu", rekao je on.
Danas, kako je konstatovao, imamo više centara moći koji se takmiče za politički, ekonomski, tehnološki i bezbjednosni uticaj.
"Tu su SAD, Rusija, Kina, Indija, ali se u tom smislu računa i EU. Logično da postoji pitanje kakva je uloga malih država u tom svijetu: moraju li da ispoštuju odluke velikih sila ili mogu da na neki način utiču na svoje okruženje i na međunarodnu politiku", rekao je Gandel.
Zato, kako je rekao, „multipolarni svijet“ ne znači automatski pravedniji i bezbjedniji međunarodni poredak.
"Raspodjela moći između više centara može stvoriti nove mogućnosti ali i sukobe i neizvjesnosti", dodao je Gandel.
„Male države“ nijesu samo pasivni akteri međunarodne politike
Misli, kako je rekao, da ne postoji jedinstvena definicija „male države“, ali da možemo reći da je to akter međunarodnog sistema koji po pravilu nije u mogućnosti da suštinski oblikuje bezbjednosno i političko okruženje u kojem postoji.
"To, međutim, ne znači da je beznačajna. Ima nekoliko primjera malih država koje su vrlo uspješne poput Singapura, Švajcarske, Norveške, Estonije - koja se fokusira na bezbjednost i razvoj digitalnih tehnologija koje su danas važne za sve nas", naglasio je Gandel.
Za male države je, ističe on, veoma važno da postoji funkcionalan sistem međunarodnog prava i organizacija.
"Male države nijesu samo pasivni akteri međunarodne politike. Putem efikasne diplomatije, kvalitetnih institucija, ekonomske konkuretnosti i strateških partnerstava mogu značajno da ojačaju svoj položaj, a odlučujući preduslov za uspjeh malih država nije da oponašaju velike sile - već da rade na tome da mogu same da utiču na dešavanja u međunarodnoj politici", rekao je Gandel.
Njihova ambicija ne bi, podvlači on, trebalo da bude da postanu samostalni pol moći - već da budu uvaženi, pouzdani aktivni akteri međunarodnih odnosa koji znaju đe su njihove mogućnosti i ograničenja, poznaju svoje interese i umiju da ih zastupaju kroz saradnju i stručnost.
