Ono što Hrvatska traži od nas bi već trebalo ili jesmo počeli da radimo. Problem je što ti zahtjevi kao svoju osnovu imaju odnos prema prošlosti, a Crnom Gorom danas vladaju ljudi koji se nikad nijesu odrekli ideologije devedesetih, poručio je politikolog i predavač na Fakultetu političkih nauka (FPN) Nemanja Batrićević, piše Portal TVE.
Njima su to, kako je ocijenio tokom jučerašnjeg Cetinjskog foruma, i dalje bolne rane.
"Oni (Milu) Đukanoviću, prije svega i pored svih mana koje je mogao da ima, nijesu oprostili što se izvinio Hrvatskoj", naglasio je Batrićević.
On lično, kako je rekao, nije od onih koji misle da Crna Gora nema regionalnu politiku ili da je list koji se okreće onako kako duvaju evropski ili regionalni vjetrovi.
"Mislim da kao država imamo regionalnu politiku koja je, kao i unutrašnja i vanjska, podređena dominantno vladajućom većinom. U Crnoj Gori nema govora o tome da mi ne znamo ko tu većinu tvori ili na njene odluke utiče. Naša regionalna politika je koherentna politika iz ugla političke ideologije lidera Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednika Skupštine Andrije Mandića", istakao je Batrićević.
to, decidan je on, nije nacionalno odgovorna politika.
"Makar je to moj sud, ali jeste veoma racionalna i razumljiva iz ugla iz kojeg je on gura. To je politika svojevrsnog samoranjavanja za potrebe Srbije u kojem Crna Gora traži tu vrstu podređenosti i servilnosti. Ovdje ima dovoljno aktera koji samostalno traže tu poziciju i zaista mislim da je to dio njihovog svjetonazora i da se mi suštinski ponašamo kao druga srpska država u regionalnim odnosima", ukazao je Batrićević.
Vučićev proksi
One stvari koje Srbija ne može racionalno da uradi iz svoje pozicije može, kako je rekao, da uradi koristeći Crnu Goru kao vrstu proksija.
"U kulturnom, ekonomskom, političkom smislu (Aleksandar) Vučić je do sad imao na raspolaganju resurse Crne Gore", dodao je on.
Ukazao je da je upravo u tom narativu u Skupštini i usvojena Rezolucija o Jasenovcu.
"To je posljedica jednog čina koji Vučić sam po svom obrazloženju nije htio da uradi u Srbiji jer je rekao da bi bilo neracionalno da prstom bodu u oči Hrvatsku, ali je zato imao rezervnu državu preko koje to može da uradi. Crna Gora je u tom trenutku odlučila da pokrene pitanje Rezolucije o Jasenovcu - za koje svi koji znaju i malo istorije, znaju da nikad nije bilo ni osporeno. Još za vrijeme Jugoslavije se o tome događaju znalo sve, makar oni koji su htjeli da o tome nešto znaju", jasan je Batrićević.
"Milatović svoju kičmu ne bi prepoznao da je sretne na ulici“
Zato je, kako je rekao, čudno da smo servilni prema jedinoj zemlji na Balkanu koja ne želi ili ne može da se integriše u saveze u kojima mi želimo da budemo, a istovremeno zateže i podriva odnose sa susjedima od kojih su neki već članovi NATO ili EU ili to žele da budu.
"Imamo situaciju da je predsjednik (Jakov) Milatović, inače čovjek koji da svoju kičmu ne bi prepoznao da je sretne na ulici, odlučio da svoj izgubljeni, lični i nacionalni integritet i dostojanstvo nadoknadi na ploči u Morinju. To je čovjek se svojevremeno istopi pijući vino sa Vučićem", rekao je Batrićević.
Danas je, kako je istakao, shvatio da je Crna Gora otvorila pitanje teritorijalne granice sa Hrvatskom.
"Meni je okej da Crna Gora ima tvrd stav, ali oni ga nemaju konzistentno", rekao je Batrićević.
U tom kontekstu je i ocijenio da Milatović tu, kako je rekao, „davno izgubljenu ljubav za crnogorskim suverenizmom“ kompenzuje u odnosu na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo ili Albaniju - ali da totalno suspenzuje taj osjećaj nacionalnog dostojanstva i integriteta kada razgovara sa onima koji svakodnevno narušavaju crnogorski suverenitet.
"Ne mislim da je to slučajno ili da je rezultat neke nesnađenosti. Ono što može da se pripiše ideologiji nemojmo pripisivati nesnađenosti", zaključio je Batrićević.
