Evropsku integraciju Zapadnog Balkana podržava 64 odsto građana tog regiona, pokazao je novi Balkan barometar koji je danas u Briselu predstavio Savjet za regionalnu saradnju (RCC).
Generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović kazao je da je podrška EU integracijama porasla deset odsto u odnosu na prošlu godinu.
"Ovo je najveći nivo ikada zabilježen", kazao je Kapetanović na predstavljanju izvještaja Balkan barometar 2025.
Podsjetio je da se Balkan barometar objavljuje više od decenije i osluškuje raspoloženje građana u regionu.
Po državama, podrška EU integracijama je najveća u Albaniji 86 odsto, dok je najmanja u Srbiji 42 odsto. U Crnoj Gori članstvo države u EU podržava 59 odsto građana, kao i u Bosni i Hercegovini. Na Kosovu taj procenat iznosi 78 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji 62 odsto.
Da će ući u EU do 2030. godine, nada se 26 odsto građana regiona, a njih 25 odsto očekuje da će se to desiti do 2035.
U Crnoj Gori 39 odsto građana vjeruje da će država u EU ući do 2030. U Albaniji 43 odsto njih smatra da će njihova država ući u EU do 2030, na Kosovu taj procenat iznosi 39 odsto, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji po 15 odsto, a u BiH devet odsto.
Kapetanović je rekao da rezultati istraživanja daju razloge za optimizam, ali i za zabrinutost.
Istakao je da građani regiona kao najveće probleme vide rast cijena (inflaciju), ekonomsku situaciju, korupciju, političku nestabilnost, nezaposlenost i odliv mozgova.
Kako je kazao, 64 odsto ljudi u regionu smatra da regionalna saradnja može unaprijediti ekonomsku situaciju.
"Uspjeli smo zajedno sa partnerima da ostvarimo napredak u regionalnoj saradnji“, naveo je Kapetanović posebno ističući rezultate Crne Gore i Albanije na putu ka EU.
Prema njegovim riječima, postoje tri institucije kojima se najviše vjeruju u regionu, a to su vjerske institucije, vojska i EU.
„Građani ne vjeruju partijama, parlamentu, sudovima i to treba da brine“, kazao je Kapetanović.
Istraživanje, u kojem je učestvovalo oko 6.000 ljudi, je pokazalo i da 66 odsto poslovnih ljudi smatra da putovanje sa samo ličnim kartama unutar regiona, donosi benefite biznisu, šest odsto više nego prošle godine.
"Da je ukidanje rominga u regionu smanjilo njihove troškove smata 39 odsto poslovnih ljudi, dok njih 35 odsto kaže da im je to smanjilo troškove i sa EU“, navodi se u izvještaju.
Na skali od jedan do 10 problem nedostatka radne snage ocijenjen je sa 6,8 "kao faktor koji negativno utiče na rast biznisa".
kapetanović je napomenuo da se razgovor o podršci EU vodi u susret sastanku lidera iz Evropske unije i Zapadnog Balkana sljedeće sedmice u Briselu.
"Ovaj trenutak nije simboličan već strateški. Nalazi Balkan Barometra mogu služiti kao kompas za samit. Kao podsjetnik da građani gledaju. Da se nada ponovo polaže u EU. I da se povjerenje, kada se obnovi, mora čuvati. Za Zapadni Balkan ovaj je samit prilika da se pokaže da evropski put nije teoretski niti sezonski već vjerodostojan. A vjerodostojnost, kao što Balkan Barometer pokazuje, mijenja perspektivu. Kada sagledamo cijelu sliku, građane, poslovne subjekte, institucije i mlade, uviđa se jednostavna istina. Građani Zapadnog Balkana ne traže čuda. Traže rezultate i napredak nagrađuju povjerenjem. Vjeruju u Evropu kada Evropa vjeruje u njih,“ zaključio je Kapetanović.
