Letenje za većinu ljudi nije opasno, ali zbog nižeg pritiska, suvog vazduha i promjene vremenskih zona često izaziva umor, nadutost i osjećaj nelagode.
Prije samog polijetanja kod mnogih putnika raste nivo stresa. Gužve, redovi i osjećaj gubitka kontrole nad vremenom i okruženjem mogu pojačati anksioznost još prije ulaska u avion.
Nakon uzlijetanja, kabina je pod pritiskom koji odgovara visini od oko 1.800 do 2.400 metara. Zbog toga zasićenost krvi kiseonikom može pasti sa približno 97 na 90 odsto. Kod zdravih osoba to nije opasno, ali može dovesti do umora, usporenog razmišljanja i osjećaja mentalne magle, navodi Metro.
Vazduh u kabini je veoma suv, sa vlagom od oko 10 do 20 odsto, što je znatno manje nego kod kuće ili u kancelariji. To najviše pogađa oči, nos, grlo i kožu. Farmaceutkinja Thorrun Govind navodi da se nelagoda često prvo osjeti kod ljudi koji nose kontaktna sočiva, dok je uvjerenje da smo odmah dehidrirani ipak pretjerano.
Promjena pritiska utiče i na ukus hrane i pića. Suv vazduh i slabiji osjećaj mirisa smanjuju percepciju slatkog i slanog, dok se intenzivniji slani i začinjeni ukusi u avionu lakše osjećaju. Isti uslovi uzrokuju i širenje gasova u tijelu, pa putnici po slijetanju često imaju osjećaj nadutosti, dok se pritisak u srednjem uhu i sinusima izjednačava kroz poznato pucketanje u ušima.
Za ublažavanje tegoba stručnjaci savjetuju redovno ustajanje i kretanje tokom leta, unošenje dovoljno vode, te manje alkohola i kofeina. Kompresione čarape, dnevna svjetlost i lagana fizička aktivnost nakon slijetanja takođe mogu pomoći organizmu da se brže prilagodi.
