Na World Nicotine Kongresu u Briselu poručeno je da se Evropska unija suočava sa dvostrukim problemom u oblasti duvanskih i nikotinskih proizvoda. S jedne strane zaostaje u inovacijama i razvoju alternativnih proizvoda, a s druge se sve ozbiljnije suočava sa rastom ilegalnog tržišta, koje je u pojedinim državama poprimilo razmjere ozbiljnog bezbjednosnog i fiskalnog izazova.
Učesnici kongresa ukazali su da veliki dio inovacija u alternativnim proizvodima danas dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok evropske zemlje znatno sporije razvijaju taj sektor. Posebno je istaknuto da Evropa ima manje patenata i slabiji inovacioni kapacitet kada je riječ o proizvodima koji se predstavljaju kao manje štetne alternative tradicionalnom pušenju. Prema ocjenama iznesenim na skupu, takvo zaostajanje nije slučajno, već je povezano sa kombinacijom stroge regulative i nedovoljne spremnosti investitora i privatnog sektora da ulažu u ovu oblast.
Jedan od argumenata koji se mogao čuti jeste da evropske politike često ne prave dovoljnu razliku između klasičnih cigareta i drugih nikotinskih proizvoda, i da takav pristup može zakočiti razvoj inovacija. Govornici su upozorili da, ukoliko se svi proizvodi tretiraju gotovo identično kroz poreze i regulatorna ograničenja, tržište ostaje bez podsticaja za razvoj novih rješenja, dok potrošači ne dobijaju dovoljno jasne signale da pređu sa tradicionalnih cigareta na alternative.
Posebna pažnja bila je posvećena poreskoj politici Evropske unije. Na kongresu je ocijenjeno da povećanje poreza na širi spektar proizvoda, uključujući i alternative tradicionalnim cigaretama, može imati neželjene posljedice. Umjesto da isključivo smanjuje potrošnju, takva politika može dio korisnika gurnuti ka jeftinijim i neregulisanim proizvodima sa crnog tržišta. U tom smislu, nekoliko učesnika upozorilo je da fiskalni pristup koji ne uzima u obzir razlike među proizvodima može proizvesti suprotan efekat od onoga koji se želi postići u javnom zdravlju.
Drugi veliki fokus rasprave bio je upravo rast ilegalne trgovine duvanom u Evropi. Prema podacima iznesenim tokom kongresa, u pojedinim državama gotovo polovina duvanskih proizvoda na tržištu dolazi iz ilegalnih izvora, bilo kroz falsifikovanu robu, bilo kroz krijumčarenje legalno proizvedenih cigareta iz zemalja sa nižim porezima. Kao posebno zabrinjavajući primjeri pomenuti su Belgija, Francuska, Velika Britanija i Irska.
Upozoreno je da ilegalna trgovina duvanom više nije samo pitanje sitnog šverca, već ozbiljno polje djelovanja organizovanog kriminala. Na kongresu je opisano da takve mreže funkcionišu kroz tajne fabrike, prekogranične lance distribucije i lokalne prodajne kanale, a u nekim slučajevima povezuju se i sa drugim kriminalnim aktivnostima, uključujući trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi i trgovinu oružjem. Time problem izlazi iz okvira poreske politike i javnog zdravlja i ulazi u sferu bezbjednosti i borbe protiv organizovanog kriminala.
Jedna od ključnih poruka sa kongresa bila je da se pitanje duvana i nikotinskih proizvoda ne može rješavati samo kroz povećanje poreza i pooštravanje zabrana. Učesnici su ocijenili da je potreban uravnoteženiji pristup koji će istovremeno voditi računa o javnom zdravlju, tržišnim realnostima, inovacijama i bezbjednosnim rizicima. Drugim riječima, poruka iz Brisela bila je da previše rigidan regulatorni okvir može usporiti razvoj legalnih alternativa, a istovremeno otvoriti dodatni prostor za rast crnog tržišta.
