Zagađenje vazduha u Pljevljima ne može se više objašnjavati ni sezonom, ni iznenadnim okolnostima, ni vanrednim situacijama. Ovo je višedecenijski problem, sa poznatim uzrocima i poznatim posljedicama, i svaka nova zima samo potvrđuje koliko je izostalo stvarno rješavanje, ocijenili su iz NVO Eko-tim.
“Zdravlje građana, a naročito onih ranjivih kategorija, ne smije se pravdati profitom, niti se ekonomski interesi mogu stavljati ispred prava ljudi da dišu čist vazduh. Odgovorna država ne može sebi dozvoliti da profit, ma koliko velik bio, stavi ispred zdravlja i života pljevaljske djece. Takav pristup samo dodatno podstiče odlazak onih koji još mogu da biraju svoj životni put, posebno mladih ljudi. Pljevlja su u posljednjih nekoliko decenija izgubila značajan broj stanovnika, a samo u prvoj polovini 2025. godine grad je ostao bez više od stotinu ljudi zbog negativnog migracionog salda i prirodnog priraštaja, dok se mladi sele u druge sredine tražeći bolju budućnost i uslove za život”, ističe Diana Milev-Čavor, koordinatorka programa za klimu i energiju u nevladinoj organizaciji Eko-tim.
Ustav Crne Gore garantuje pravo na zdravu životnu sredinu, a situacija u Pljevljima, ističe, pokazuje da je to pravo godinama ozbiljno narušeno. Kada se zagađenje ponavlja iz sezone u sezonu, bez trajnih rješenja i jasne odgovornosti, dodaje, treba da se podsjetimo da se ne radi o akcidentnoj situaciji, već o sistemskom kršenju tog prava.
“Jednako je neprihvatljivo da se odgovornost stalno prebacuje sa jednih institucija na druge ili da se čitava priča politizuje kroz dnevne sukobe i saopštenja. Dijeljenje u tabore kada su ovakve stvari u pitanju je društveno i moralno neprihvatljivo. Takav pristup ne donosi rješenja, već produžava stanje u kojem Pljevlja svake godine ulaze u zimu sa istim strahovima. U javnoj komunikaciji gotovo u potpunosti izostaje glas struke. Građani nemaju jasno objašnjenje kako se u različitim vremenskim uslovima, u različitim djelovima dana i noći, kombinuju izvori zagađenja i kako ta kombinacija utiče na koncentracije štetnih materija. Umjesto preciznih tumačenja i javno dostupnih analiza, svjedočimo suprotstavljenim tvrdnjama koje dodatno zbunjuju i unose nepovjerenje. Nevjerovatno je kako čak i ova tema može dodatno kreirati polarizaciju među građanima, koja je već više nego izražena”, navodi Milev-Čavor.
Država, kaže, ima obavezu da ovu temu vodi sistemski, a ne reaktivno. Planiranje energetske i ekološke tranzicije ne može ostati samo na dokumentima i najavama. Ono mora biti ubrzano sprovođeno, sa jasnim rokovima i mjerama, jer današnja situacija u Pljevljima nije nova, već je rezultat decenija odlaganja odluka. Bez promjene tog pristupa, isti problem će se ponoviti i naredne godine.
“Ako se i sada sve završi na političkim prepirkama, iskustvo govori da će sa prvim toplijim danima tema ponovo nestati iz javnosti, kao što je dosadašnja praksa bila. To ne znači da je problem riješen, već samo da je ponovo gurnut pod tepih, na štetu zdravlja ljudi koji žive u Pljevljima. Upućujemo apel svim nadležnim institucijama da se konačno ozbiljno prihvate rješavanju ovih hroničnih problema koji su postali svakodnevica i prepreka dostojnom životu građana. Pravo na zdravu životnu sredinu nije apstraktno pravo, već ustavna garancija koja mora imati stvarni sadržaj i koja se mora poštovati svakog dana, a ne samo u kriznim trenucima”, zaključuje Milev-Čavor.
