To je tokom izlaganja završnih riječi kazao predsjednik Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Veselin Drljević.
Kazao je i da je očekivao da će Osnovno državno tužilaštvo odustati od “ovakve priče”.
Kako su "Vijesti" u više navrata pisale, članove Savjeta RTCG terete za zloupotrebu službenog položaja u saizvršilaštvu.
Optužni predlog podnijet je protiv predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića.
U svojstvu svjedoka, početkom aprila, saslušani su Marijana Camović Veličković, Milica Špajak i Bojan Baća.
Drljević je kazao da je državni tužilac Igor Šćekić mijenjao otpužnicu, kao i da je “napravio mnogo grešaka”:
“I greške zbog kojih će kroz život, možda, pogled skretati na drugu stranu”.
Naglasio je da očekuje oslobađajuću presudu, koja će za njega biti satisfakcija.
“Sve drugo bilo bi nezamislivo i jedno potonuće pravnog broda. Mislim da se poslije ovoga nećemo gledati, već da ćete nas obavijestiti da smo u potpunosti oslobođeno”, rekao je Drljević.
Advokat dijela Savjet RTCG Vladan Bojić rekao je da kada država počne da optužuje proizvoljno, onda više niko nije siguran.
Prema njegovim riječima, kada zakon prestane da bude razumljiv “on postaje alatka”. Istakao je da parnične presude nemaju dokaznu snagu u krivičnom postupku, pa se optužnica ne može zasnivati na njima.
Bojić je rekao da se optužnica oslanja na neprimjerenu normu.
“Samo razumljiv dispozitiv je brana od državne samovolje. Kad sud počinje da zamjenjuje tužioca pravo prestaje da bude to”, poručio je Bojić.
Rekao je i da “vrijeme za procjenu štiti procesnu jednakost”.
Bojić je istakao da zakon “nije harmonika”.
“Generalnog direktora poznaje samo član 5o Zakona o nacionalnom javnom emiteru. Izostavljanjem te norme, predstavlja povredu… Sud traži da je krivično djelo i kazna još predvidiva u trenutku radnje. Evropski sud naglašava predvidivost, kao i zabrana širenja diskriminacije”.
Poručio je da izmijenjeni tekst dispozitiva predstavlja “jeftin trik”.
Bojić je kazao da je držvni tužilac Igor Šćekić pokušao da nađe izlaz.
“Ovakav krivični proces se urušava preko četiri pravne istine. Pravosnažnost presude vezuje isključivo njenu izreku, a ne obrazloženje. Zarada za stvarno obavljen rad ne može biti protivpravna korist. Izjednačiti platu sa protivpravnom koristi znači kriminalizovati samu pravno-imovinsku korist… Tajno glasanje savjeta ne može se pretvoriti u seriju krivičnih djela, jer bi onda svaki parlament postao fabrika zločina”, poručio je Bojić, dodajući da zbog prava mora biti “pravno oslobađajuća odluka”.
On je rekao da su spekulacije koje je tužilac pripisao okrivljenima “uvredljive”.
Kazao je da je direktor Javnog servisa Boris Raonić od konkurentskih medija i pretendenata trpio nematerijalnu štetu.
Bojić je izjavio da je cijeli proces nastao kako bi se Savjet RTCG “institucionalno zastrašio”.
“Krivično pravo treba da bude posljednje sredstvo, a ne mehanizam za sankcionisanje”, poručio je advokat.
Predložio je da se okrivljeni oslobode optužbe, jer “krivično djelo nije dokazano”.
Advokat Nebojša Asanović rekao je da je prema Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) problematično što su neki članovi Savjeta podržali Raonića, kao i da je njihova krivica u tome.
"Dakle ODT na ovaj način uvodi glasanje kao delikt i kažnjivu radnju i to kad je u pitanju tajno glasanje i samo zbog toga što su okrivljeni članovi Savjeta RTCG glasali kako su glasali i to da se ne zna tačno ko je od članova Savjeta RTCG za koga glasao…", kazao je.
Prema njegovom mišljenju, ODT-u se ne dopada rezultat glasanja. Istakao je i da ODT u svom predlogu je navodi povrijeđeni propise do kojih je došlo tajnim glasanjem optuženih.
