Prema navodima naučnika, mikrobi i gljivice mogu da prežive u velikom broju u oblacima dima, a autori istraživanja vjeruju da bi na taj način mogli da se prenose organizmi sa tla, za koje se zna da uzrokuju infekciju.
Oni ocjenjuju zato da je hitno potrebno da zdravstveni zvaničnici u većoj mjeri nadgledaju dim šumskih požara, prenosi BBC.
Već decenijama se pretpostavlja da nema previše oblika života u oblaku dima iz šumskih požara, kao i da, ako dim predstavlja prijetnju po zdravlje ljudi, to je zato što je pun čestica.
Poznato je da te mikroskopske čestice čađi jako iritiraju i uzrokuju respiratorne i kardiovaskularne probleme.
Međutim, sve je veća zabrinutost da dim od šumskih požara može da nosi zarazne mikrobe ili gljivice.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti upozoravaju da su vatrogasci izloženi riziku od kokcidioidomikoze, česte infekcije uzrokovane gljivicom koja se diže u vazduh kad se poremeti tlo.
Naučnici sada otkrivaju kolike su razmjere potencijalne prijetnje od zaraze, koju predstavlja dim od šumskih požara.
Istraživači, koji su koristili nove tehnike za hvatanje mikroba u dimu, kažu da su pronašli više od 900 različitih vrsta bakterija i oko 100 vrsta gljivica.
"Raznolikost mikroba koje smo do sada pronašli u vrlo malo studija koje smo sproveli je impresivna", rekla je doktorka Leda Kobzijar sa Univerziteta Ajdaho u američkom gradu Moskvi, koja je predvodila istraživanje.
Istraživači vjeruju da se mikrobe prenose uz pomoć čestica dima.
Čak i u snažnim požarima, naučnici su otkrili bakterije u izobilju na 300 metara iznad plamena, a preko 60 odsto njih moglo je da preživi u tim uslovima.
Naučnici sumnjaju da određena materija, uz pomoć koje se one prenose, štiti mikrobe od ultraljubičastog zračenja, koje bi moglo da ih uništi.
Iako su naučnici pokazali da postoji velik broj bakterija u dimu i da mogu da prežive u oblaku dima, ključno je pitanje koliku opasnost oni predstavljaju po zdravlje.
"Pronašli smo brojne mikrobe za koje je poznato da izazivaju respiratorne bolesti, na primjer, stvari koje mogu da pokrenu astmu", rekla je Kobzijar.
Ranije sprovedene studije o uraganima i olujama pokazale su da ovi zarazni agensi mogu da putuju izuzetno daleko, mada još niko nije dokazao slično putovanje bakterija u oblacima dima.
Međutim, sposobnost dima da "putuje oko svijeta" sugeriše da bi mogla da postoji "karika koja nedostaje" u objašnjavanju nekih obrazaca zaraze.
"Kada se infekcije otkriju kod pacijenata, potencijalni uzročnici koji se gledaju temelje se na onome što se zna da je endemično u određenom regionu. Međutim, dim briše granice izmedu regiona. Može se dogoditi da je do mnogih slučajeva infekcije čiji uzročni agensi nisu određeni došlo zbog prenosa mikroba kroz dim van endemskog područja", navela je Kobzijar.
Ona je dodala da je moguće da je dim "karika koja nedostaje" kako bi se objasnili neki od ovih obrazaca zaraze kroz prostor i vrijeme.
"To bi moglo da ima i ekološke posledice", upozorila je ona.
