Oboljeli od dijabetesa najbolje znaju koliko su važne činjenice i kakav psihološki teret mogu izazvati mitovi koji kruže. Zato, razotkrijmo nekoliko najčešćih mitova o šećernoj bolesti.
Dijabetes se ne liječi, već samo pogoršava
Netačno. Dijabetes je hronična bolest metabolizma u kojoj je nivo šećera u krvi povišen, a to znači da se uz redovnu kontrolu i adekvatnu terapiju dijabetes može držati pod kontrolom. Osoba koja boluje od dijabetesa, a pridržava se terapije, savjeta i preporuka ljekara može živjeti sasvim normalno.
Ako se dijabetes pojavi, krivica je samo na nama
Nije tačno. Postoje dva tipa dijabetesa. Tip 1 je autoimuno oboljenje, javlja se vrlo rano i ne može se spriječiti. Oboljeli od ovog tipa dijabetesa nisu mogli preduzeti ništa kako bi ga spriječili. Tip 2 dijabetesa je češći oblik šećerne bolesti koji se obično otkrije u starijoj dobi. Iako postoje brojni faktori rizika poput ishrane, fizičke aktivnosti i gojaznosti, koji mogu uticati na to da se tip 2 razvije u nekom trenutku, ne može se sa sigurnošću tvrditi šta je konkretno „okidač za dijabetes“. Zato je važna samokontrola i redovna provjera nivoa šećera u krvi.
Sve osobe sa dijabetesom moraju koristiti insulin
Nije potpuno tačno. Oboljeli od dijabetesa tipa 1 moraju svakodnevno unositi insulin, zato što njihov organizam ne može da proizvede ovaj hormon. U slučaju dijabetesa tipa 2 ovo najčešće nije neophodno, ako se oboljenje otrkije u ranoj fazi, jer će tijelo proizvoditi veće količine hormona do određenog trenutka. Nakon toga, pankreas sve manje i manje proizvodi ovaj hormon, da bi u nekom momentu proizvodnja insulina potpuno stala. Tada pacijenti počinju sa eksternim unošenjem insulina.
Dijabetičari ne smiju konzumirati većinu namirnica
Još jedan mit odnosi se na ishranu osoba sa dijabetesom, pa se često može čuti kako se oboljelima „zabranjuje“ unos većine namirnica. Ipak, istina je da je ishrana dijabetičara model po kojem bi svi trebalo da se hranimo. Činjenica je da oni koji imaju šećernu bolest moraju posebno voditi računa o količini pojedinih konkretnih namirnica, količini namirnica po obroku, kao i rasporedu obroka. Međutim, važno je napomenuti da oni mogu konzumirati sve hranljive materije i namirnice kao i osobe koje nemaju dijabetes, ali moraju voditi računa o količinama i vremenskom periodu, kako ne bi narušili metabolizam šećera u krvi.
Oboljeli od dijabetesa ne mogu dočekati duboku starost
Za sam kraj, ovo je mit koji možda najviše šteti kako oboljelima, tako i onima koji se, zbog straha od uticaja dijabetesa na kvalitet života i životni vijek, ne usuđuju na češće provjere. Dijabetes, ako se redovno kontroliše i liječi, ne predstavlja prepreku za normalan i kvalitetan život. Upravo su kontrola i terapija ključni elementi koji sprečavaju pojavu ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija koje mogu ugroziti opšte stanje organizma. Zahvaljujući terapiji poput insulina, koji je već 100 godina nezamjenjiv lijek u suzbijanju dijabetesa, oboljeli mogu planirati i živjeti svoj život kao i svi ostali.
