Početkom mjeseca, japanska gejming kompanija Sony najavila je da će od januara 2028. potpuno obustaviti izdavanje novih igrica u fizičkom disk formatu. To bi značilo da će svaka igrica objavljena od tog mjeseca pa nadalje imati isključivo digitalno izdanje, dok bi kutije prodavane u određenim radnjama sadržale isključivo digitalni aktivacioni kod umjesto opipljivog Blu-ray diska.
Gejmeri optužuju Sony za ugrožavanje potrošačkih prava
Ovo je izazvalo ogromno negodovanje među gejmerskom publikom, najviše zbog straha da će digitalna budućnost dati Soniju previše moći u kontrolisanju medija te upravljanju cijenama i dostupnošću, ali i zbog stava da oduzimanjem fizičkih kopija koje se mogu trgovati, pozamljivati ili prosto čuvati, Sony aktivno unižava potrošačka prava entuzijasta video igara.
Već dvadesetak dana Sony nije reagovao na bilo koju vrstu kritike, a preko neđelju proveo je potpuno odsutan sa svih društvenih mreža, što je za ovog giganta nečuveno. Nakon jednosedmične pauze Sony se vratio na društvene mreže ali je nastavio sa politikom ignorisanja igrača, uprkos tome da hiljade i dalje ostavljaju salve negativnih komentara ispod svake Sonijeve objave, čak i kad nemaju nikakve veze sa cjelokupnom pričom.
Mi smo Soniju poslali zahtjev za komentar još u toku njegovog odsustva sa mreža ali do danas nijesmo dobili odgovor. Posebno smo u pitanju naveli implikacije za crnogorske igrače, koje mogu imati za posljedicu totalno isključenje crnogorskih PlayStation korisnika iz cijelog Sony ekosistema.
Crna Gora bez PlayStation Network-a
Ovo najviše proističe iz toga što digitalna Sony prodavnica isključivo dozvoljava trgovinu onim državama u kojima postoji pokrivenost PlayStation Network-om, Sonijevom digitalnom mrežom, koja je u Crnoj Gori potpuno nedostupna. To znači da crnogorski potrošači, htjeli oni to ili ne, nemaju pravo korišćenja crnogorskih platnih sistema, kreditnih ili debitnih kartica, kao ni mogućnost da uopšte registruju PSN nalog.
Fizičke disk kopije suštinski su jedini legitiman način za Crnogorce da pristupe PlayStation igrama, a kao konzola koja je uveliko najpopularnija u državi, to potencijalno uključuje desetine hiljada naših građana. Zaobilazni putevi, poput nelegitimnih stranih naloga ili takozvanih gift kartica, preostaju jedina nada.
Zabrane igara nijesu novost
Sony je već u više navrata isključio crnogorske potrošače kako iz PlayStation Network sistema tako i drugih digitalnih prodavnica. Tako je, na primjer, igrica Helldivers 2 prije dvije godine postala nedostupna u Crnoj Gori, zajedno sa izuzetno popularnim Spider-Man i God of War franšizama.
Ova kompanija će kasnije tu zabranu skinuti ne samo sa Crne Gore već i nekih 150-ak država i teritorija svijeta koje takođe nijesu pokrivene PSN-om, ali je nedavno ponovo vratila u slučaju igrice Marvel Tokon: Fighting Souls. Otvaranje stranica ove igrice, bilo na PlayStation konzoli ili Steam ili nekoj drugoj platformi daje rezultat „Ovaj proizvod nije dostupan u vašoj zemlji“.
Postoji li rješenje za korisnike van PSN zone
Kao što je nedavno potvrđeno, Sony Bank, bankovni ogranak ove japanske firme, planira uvođenje takozvanog stejbl koina (kriptovalute vrijednosno vezane za stvarnu valutu, u ovom slučaju američki dolar) koji bi se mogao koristiti za kupovinu na PlayStation prodavnici. Ovo bi dozvolilo zaobilaženje kartičnih i drugih platnih sistema, pa možda i otvorilo novu putanju za korisnike izvan PSN zone, ali za sada ostaje isključivo dostupno u Americi.

Dalje, Sony bi mogao, u slučaju da PSN ne postoji u nekim državama, da skine PSN ograničenja sa prodavnice u cjelosti, zadržavajući tako neke aspekte ove restrikcije ali omogućujući igrače iz zahvaćenih regija da uredno trguju na PlayStation prodavnici. Najbolje od svega bilo bi, naravno, proširenje PSN usluga na cijeli svijet, mada iz dosadašnje Sonijeve prakse ovo ostaje malo vjerovatno.
Pritisci rastu, Sony ne popušta
U svakom slučaju, Sony nastavlja da trpi izuzetne pritiske svjetske javnosti zbog ove kontroverzne odluke. Takođe, između najave i današnjega dana, Sony je postao meta raznih državnih viših i nižih sudova kako u Evropskoj uniji tako i u ostatku planete, a argumenti se protežu od zaštite potrošačkih prava do potencijalno monopolističkih poteza ove nadaleko najjače gejming kompanije.
Da li će se svijet uspjeti da se izbori za prava potrošača a time i prava igrača ostaje da se vidi, ali Sony definitivno do sada nije dao nikakve naznake da uopšte ima želju ili plan da ovu odluku povuče. A i ima razloga za to, s obzirom na to da nastoji da višestruko uveća profit izbacujući iz kalkulacije prodavnice igara, troškove „narezivanja“ diskova, njihove distribucije, i slično.











