Tema je inflacija, odnosno visoke cijene i standard građana.
"Hvala na pozivu ali moram istaći da možda nijesam nadležan za ovo pitanje. Jer, naše ministarstvo radi normiranje, a mjere se donose kroz program ekonomskih reformi, koje priprema Ministarstvo finansija", naveo je Đeljošaj.
On je kazao kako je u Crnoj Gori inflacija dominantno uvozna, te da u kontinuitetu održavaju sastanke koji se tiču tih tema.
Vuković: Dešava se nešto unikatno na planeti
Sjednici prisustvuje i Miloš Vuković iz Fidelity Consultinga, kazao je kako nije nikakva slučajnost to što su cijene iz mjeseca u mjesec sve veće.
"Nije to nikakva bjelosvjetska zavjera, već mehanizam koji država koristi kako bi prikupila više novca. Što su cijene veće, država više prihoduje. Ako znamo da se polovina budžeta puni od PDV-a, a još 15 odsto od akciza, znači da inflacija najviše odgovara državi i krupnom kapitalu koji bilježi rekordan profit", kazao je Vuković.
Prošle godine se, dodao je, pokazalo nešto što je unikatno na planeti.
"Iste godine su porasle plate i penzije, a uprkos tome je porasla i nejednakost u društvu. To znači da je jaz između bogatih i siromašnih sve veći. Velikom dijelu stanovništva frižideri su sve prazniji. Zamislite kakvi će tek biti podaci za 2025. godinu, sve cijene rastu - od namirnica do nekretnina", naveo je on.
"Danas 43 kvadrata koštaju koliko 100 prije pet godina"
Vuković je rekao i kako se za novac, kojim je 2020. godine moglo biti kupljeno 100 kvadrata stana, danas može uzeti nekretnina od 43.
"Stanovi se smanjuju, ali rastu porezi na imovinu. A što radi Vlada? Planira kupovinu aviona od 25 miliona, usvaja budžet kršeći sopstveni zakon, a na šta je ukazao MMF. Poljoprivredna proizvodnja opada, uvoz raste, a državni resursi se rasprodaju. Nema ni obećane državne kompanije za dostavu namirnica, ni robnih rezervi, prošle godine smo imali limitirane cijene - a ove nemamo. Zašto nemamo? Zato što država neće da se odrekne PDV-a, jer mora finansirati troškove", dodao je Vuković.
"Situacija će biti još gora, država nema nijedan mehanizam da obuzda inflaciju"
On predviđa kako će situacija biti još gora.
"Inflacija je toliko visoka, a država nema više nijedan mehanizam da je obuzda, niti da poveća plate, niti da obezbijedi dodatna sredstva u budžetu", smatra Vuković.
Kako je istakao, prvo treba priznati da reformom "Evropa sad 2" nije ispunjeno ono što je obećano.
"Moramo se suočiti sa posljedicama loših politika. Povećana je nejednakost u društvu, penzioneri su u još većem riziku od siromaštva", naglasio je on.
Vuković ističe i kako je neminovno da će sljedeće godine doći do rasta cijena struje, što će dodatno uticati na rast inflacije.
Radojević: Velikim dijelom je za ovu inflaciju odgovorna Vlada
Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa kazala je kako je inflacija uvozna samo ako se govori o hrani.
"Ali našu potrošnju ne čini samo hrana, već i niz drugih proizvoda i usluga koje direktno proizvodimo. Ako sve uzmemo u obzir, sa sigurnošću dolazimo do zaključka da je inflacija dijelom generisana uvozom, ali velikim dijelom odlukama Vlade, aktivnim ili pasivnim - cijenu toga upravo plaćaju građani putem znatno viših inflatornih udara u odnosu na one u eurozoni", kazala je ona.
"Evo koliko su cijene porasle kod nas, a koliko u eurozoni"
Hrana u Crnoj Gori je za pet i po godina poskupila za 50 odsto, a u eurozoni za 33, naglasila je ona.
"Za pet i po godina su farmaceutski proizvodi poskupili 36 odsto, a u eurozoni za 11. Dakle, trostruko veća inflatorna stopa. Usluge koje se pružaju, a koje nijesu uvozne - povećane su od 35 do 52,6 odsto, a u eurozoni od devet do 11 odsto", navela je Radojević.
Renta je uvećana za 80 odsto, što je petostruko više nego u eurozoni, dodala je.
"Glavni uzrok ovolikog rasta inflacije je reforma "Evropa sad". Ona možda nije djelovala preko tražnje, jer malo smo tržište - djelovala je preko troškova poslodavca. Jer, 2019. je poslodavac za bruto zarade u prosjeku izdvajao 773 eura. Danas - 1.200 eura, odnosno 55 odsto više. Kada poslodavcu povećate troškove rada, bez sagledavanja produktivnosti i proizvodnje, dolazite do rizika inflacije. Najnoviji podaci govore da se proizvodnja svega uvećala od 2019. do danas za svega 13,7 odsto", poručila je Radojević.
Janović: Takozvani stručnjaci uz pomoć medija plasiraju laži, hoće da dokažu da se živi lošije
Tonći Janović (PES) kazao je kako ima netačnih i tačnih statističkih podataka, te da Crna Gora dobija pohvale sa međunarodnih adresa povodom ekonomske reforme.
"Ali mi imamo takozvanu stručnu javnost, koja potpomognuta medijskom logistikom širi loše i negativne poruke, koje ne doprinose Crnoj Gori na evropskom putu. Izgleda da nije dovoljno što je Vlada učinila sve podatke transparentnim, već ih treba predstaviti na negativan način i plasirati ih kao laž. Opozicija želi da ubijedi građane da je 220 eura bolje nego 600 i 700 eura, a sad bi da dokažu da se u Crnoj Gori živi lošije", smatra on.
Janović je rekao kako naplata PDV-a i akciza nikad nije bila veća, a da je siva ekonomija satjerana u ćošak.
"Neki bi da radije građani primaju 220 eura, jer su njihove varijabile bile tri puta veće nego prosječna penzija. I danas imamo poslanike i bivše funkcionere koji su uzeli jeftine stanove od države, koji su smatrali da su zadužili Crnu Goru", kazao je Janović.
Konatar: Došli ste na sjednicu da biste obesmislili raspravu
Miloš Konatar (URA) kazao je kako je Janović došao na sjednicu kako bi obesmislio raspravu.
"Previše je ozbiljna tema da bismo mi danas ovdje otvarali priču ko je za, a ko protiv evropskog puta. Kad naši sugrađani odu u prodavnice ili ka treba da plate neke usluge - ne razmišljaju o evropskom putu. Ovdje su cijene obesmislile rast plata", naglasio je on.
Upitao je i gdje je ministar Novica Vuković, jer je on zaslužniji od Đeljošaja za inflaciju.
"Mi smo ubjeđivani kako se kod nas ne dešava ništa neobično, da je inflacija na istom nivou kao i u eurozoni. Ali to nije tako. Ovdje treba da se priča o stvari broj jedan koja interesuje građane, a to je rast cijena. I baš treba da budete hrabri, da biste došli ovdje i pričali - dragi građani to nije tako, to neko izmišlja, taj rast cijena kojem vi svjedočite - on se ne dešava", rekao je on.
"Je li za Vas i Ekonomski fakultet takozvana stručna javnost?"
Pitao je i da li je laž da je prosječna cijena kvadrata u Crnoj Gori 2.200 eura i da li to ne treba da dotiče poslanike.
"Opasna je teza kad kažete - takozvana stručna javnost. Posebno kad to dolazi od nekoga iz većine, jer Vi ste vlast, kontrolišete Vladu. I kažete da je - ako se neko usudi da kritikuje ekonomsku politiku - takozvani stručnjak. Pa je li Ekonomski fakultet takozvana stručna javnost? Pa za njih je premijer govorio da pojma nemaju. Hoćemo li do te mjere da srozavamo i obeshrabrimo svakoga ko želi da kritikuje stvari u Crnoj Gori", upitao je on.
Janović: Ne crtajte mi metu, nijesam prijetio
Janović je kazao kako nikome nije prijetio, te je kazao Konataru da mu ne crta metu.
"U vrijeme Vlade Dritana Abazovića inflacija je bila 16 procenata. Tako da, kad Vi mene pitate kako imam obraza da dođem ovdje, onda i ja Vas pitam isto", naveo je on.
Anđušić: Prioritet im je bio da Novica Vuković ne dođe na sjednicu
Mihailo Anđušić (DPS) kazao je kako nije dobro što ministar Vuković nije na sjednici, navodeći kako je to bio i cilj ljudi iz vlasti.
"Kad smo inicirali ovu sjednicu, prioritet je bio da se Vuković poštedi, a ostali - ko god je u nekoj drugoj partiji iz vlasti, može da dođe ovdje da se troši koliko god treba. E to je bio cilj - može kontrolno saslušanje ali da ne dolazi Vuković", naveo je on.
Vrlo rado bi, kaže, Vlada sprovela neke akcije koje bi uticale na inflaciju i cijene.
"Ali ako to urade, onda ne bi budžet imao od čega da se puni. I to je suština ove priče", dodao je.
"Shvatate li vi da dvije prosječne zarade ne pokrivaju sindikalnu potrošačku korpu?"
Anđušić je istakao i kako je u Crnoj Gori situacija došla do toga da dvije prosječne zarade nijesu dovoljne kako bi pokrile jednu sindikalnu potrošačku korpu.
"Došli smo do tog nivoa, ovo su zvanični podaci. Imamo podatke sa pijace u Podgorici prema kojima je kajmak za pet godina porastao šest eura, grožđe četiri, sir četiri, kruške dva, paradajz euro i 40, krastavci euro, jaja po komadu 25 centi, smokve skoro četiri", naglasio je on.
Petrić: Biće vremena da Vuković da odgovore
Dražen Petrić (PES) kazao je kako nije bio za dolazak ministra Vukovića zato što je on od oktobra do kraja prošle godine bio konstantno u parlamentu, te da će biti vremena da i on odgovori na pitanja.
"Bez obzira na to koja je tema dnevnog reda, mi se uvijek bavimo istim temama kao i danas. Treba imati razumijevanja za to da ministri ne mogu biti jednom sedmično u parlamentu, i ja bih želio odgovore na pitanja od raznih ministara, ali pokušajmo da ih zaštitimo, da makar jednom mjesečno dolaze u parlament", rekao je on.
Milović: Drago mi je što iz većine sad priznaju da inflacija postoji
Nikola Milović (DPS) kazao je kako mu je drago što čuje da iz većine sada priznaju kako ima inflacije, jer je - dodao je - i to u proteklom periodu dovođeno u pitanje.
"Inflacija je u kumulativnom iznosu od 2020. bila veća od 30 odsto. To je nevjerovatan podatak. Ako posmatramo uzroke te inflacije, jedan je vezan i za konkurentnost naše ekonomije. Ta konkurentnost je veoma slaba, pogledajte katastrofu o kojoj govori pokrivenost uvoza izvozom u septembru. Drugi uzrok je to što smo probali da sistem inflacije riješimo nekim tržišnim i administrativnim mjerama, pa je prstom upirano u neke pojedince. Pokazalo se da te mjere ne daju pozitivne efekte", smatra Milović.
Milović je kazao kako su na sve upozoravali prošle godine.
"Rekli smo vam da mjere neće dati rezultata, da će se kroz povećanje poreza uticati i na same cijene - to je prirodna zakonomjernost. Rekli smo da ne dirate stopu PDV-a u turizmu, da donesemo neki paket mjera koje bi uticale na stabilizaciju cijena, to su radile države u okruženju", istakao je Milović.
"Inflacija neće nestati sama od sebe, ove plate sa ovakvim nivoom produktivnosti naša ekonomija ne može da izdrži"
Podsjetio je i da je opozicija tražila ukidanje akciza na gorivo, što bi - kako je dodao - donekle uticalo na stabilizaciju.
"Inflacija neće nestati sama od sebe. Ako država nastavi da radi ovo što sada radi, ako povećate fond plata, dolazi do pregrijanosti same ekonomije i to nećete moći da izdržite. Inflacija će samo produbiti probleme koje se tiču standarda građana. Jer ovaj nivo plata u odnosu na aktuelni nivo produktivnosti crnogorska ekonomija ne može da izdrži", dodao je on.
"Vrijednost stanova i rente neće padati, moguć i novi cjenovni šok"
Milović je naglasio kako cijene stanova i rente u Crnoj Gori neće padati.
"I to građani moraju da znaju. Znate li šta će se desiti kada krenu pristupni pregovori? Porašće 20 do 30 odsto. To se prirodno dešavalo u svim državama koje su ulazile u EU, pa u samoj Hrvatskoj se dogodilo", naveo je on.
Država, kaže Milović, mora da reaguje, jer nije isključen ni novi cjenovni šok u Crnoj Gori.
"To se može desiti i u naredna dva mjeseca. I mislim da građani nijesu spremni za ono što ih očekuje, a Vlada nije dovoljno učinila da taj šok bude neutralisan", dodao je on.
Hadžić: Rast inflacije nijesu uzrokovale veće zarade
Seid Hadžić (PES) naglasio je kako je inflacija realnost i u ostatku regije, te da je kod nas stopa slična kao i u Srbiji, BiH, Albaniji ili u Sjevernoj Makedoniji.
"U Crnoj Gori su sprovedene neke reforme, a u drugim državama nijesu pa opet imaju visoku stopu. Inflacija je izazov i treba se boriti protiv nje na različitie načine. Rast inflacije nije uzrokovan rastom plata", istakao je on.
On je Đeljošaja pitao i šta se dešava sa akcijom "Limitirane cijene".
Mugoša: Znate li vi da 72 odsto penzionera prima penzije ispod prosječne?
Boris Mugoša (SD) kazao je kako je rast cijena naročito izražen kod proizvoda koje građani masovno kupuju.
"Znate li vi da 72 odsto penzionera ima primanje niže od prosječne penzije", upitao je on.
Podsjetio je kako većina nije htjela ni da smanji izdatke za konsultantske usluge za dva miliona eura, te je upitao o kakvoj se konkurentnosti crnogorske privrede uopšte i govori.
"Nama mala preduzeća šestu godinu posluju sa gubitkom", istakao je Mugoša, dodajući da je u Crnoj Gori rast cijena pretekao standard.
Reforme "Evropa sad" 1 i 2, kako je dodao, samo su "velike učinile još većim".
"Od ovoga su jedino profitirali trgovački lanci, banke, građevinske firme, igre na sreću i telekomunikacione kompanije. Ali gro biznisa, koji je suština temelja ekonomije, pati", dodao je.
Govorio je i o strukturi stranih direktnih investicija, navodeći kako se one danas zasnivaju uglavnom na kupovini nekretnina.
Đeljošaj: Nemoguće je porediti cijene iz 2020. sa aktuelnim
Nakon što je saslušao poslanike, Đeljošaj je podsjetio da su sa trgovačkim lancima ranije dogovorili da se forsiraju domaći proizvodi i da njihove cijene budu maržirane uz dogovor.
"Sada treba da sjednemo sa njima i vidimo za dalje. Jesmo za to da podržimo domaću proizvodnju, ali ona treba biti podržana kroz program podrške konkurentnosti i kroz agrobudžet. To možemo da uradimo kao država", naveo je on.
Poslanicima je savjetovao da ne prave poređenja cijena iz 2020. sa aktuelnim.
"To je nemoguće. To je bilo i post-COVID vrijeme, imali smo i rast BDP-a, tako da kroz to poređenje ne možemo steći uvid u stanje ekonomije", rekao je on.
