Politika

CGO: Bez institucionalne reakcije, netrpeljivost postaje standard

"Naime, 49.1% ispitanih smatra da je prisutna diskriminacija po vjerskoj pripadnosti, a 59.7% prepoznaje diskriminaciju na nacionalnoj osnovi. Posebno brinu primjeri u praksi, poput onemogućavanja projekcije filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu, što ukazuje koliko su oslabili mehanizmi međukulturnog dijaloga, a ojačalo nerazumijevanje ideje multikulturalizma, koje bi trebalo da bude jedno od ključnih obilježja Crne Gore"

CGO: Bez institucionalne reakcije, netrpeljivost postaje standard Foto: Foto: CGO
Portal AnalitikaIzvor

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana tolerancije, podsjeća na značaj njegovanja tolerancije, poštovanja i uvažavanja različitosti kao temelja mira, stabilnosti i napretka Crne Gore, poručila je Lejla Šabotić, asistentkinja na projektima.

"I u 2025. godini svjedočimo daljem slabljenju tolerancije u Crnoj Gori. Nažalost, upravo donosioci političkih odluka doprinose podizanju tenzija, jer kroz izjave i postupke produbljuju polarizaciju i netrpeljivost, umjesto da ih smanjuju. Uz rast socio-ekonomskih problema i nejednakosti, takvo djelovanje dodatno pogoršava društvenu klimu i udaljava Crnu Goru od vrijednosti savremene demokratije. Trajuće političke tenzije, spore institucionalne reforme i nedostatak dijaloga između vlasti i opozicije, kao i konsenzusa o ključnim pitanjima od javnog interesa, slabe društveno tkivo. Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se češće zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući društvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i urušena kultura komunikacije", navodi Šabotić.

Istraživanje CGO-a, kako kaže, potvrđuju ove trendove: iako 76.8% građana i građanki i dalje vidi Crnu Goru kao multikulturalno društvo, taj procenat bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu, a ispod prvog utiska multikulturalnosti imamo niz indikatora koji otkrivaju drugačiju sliku.

"Naime, 49.1% ispitanih smatra da je prisutna diskriminacija po vjerskoj pripadnosti, a 59.7% prepoznaje diskriminaciju na nacionalnoj osnovi. Posebno brinu primjeri u praksi, poput onemogućavanja projekcije filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu, što ukazuje koliko su oslabili mehanizmi međukulturnog dijaloga, a ojačalo nerazumijevanje ideje multikulturalizma, koje bi trebalo da bude jedno od ključnih obilježja Crne Gore. Svi smo svjedočili i zabrinjavajućoj eskalaciji netrpeljivosti i nasilja prema turskim državljanima, bez adekvatne institucionalne reakcije. Dodatno, dobitnik najvišeg državnog priznanja, Veljo Stanišić, javno vrijeđa Rome na jednom od lokalnih javnih servisa, koristeći, kako je to Romski savjet Crne Gore, “nedvosmislen izraz govora mržnje i etničke netrpeljivosti“, a što prolazi, takođe, bez institucionalnog odgovora", dodaje ona.

Odsustvo brze i odlučne reakcije institucija na ovakve incidente šalje pogrešnu poruku - da se govor mržnje normalizuje, a što dodatno podriva napore u izgradnji inkluzivnog i građanskog društva.

"CGO podsjeća da tolerancija nije odricanje od sopstvenih vrijednosti, već spremnost na dijalog i prihvatanje različitosti, uz poštovanje ustavnog poretka, ljudskih prava i osnovnih sloboda. Upravo u vremenima društvenih i političkih kriza, potreba za tolerancijom postaje važnija nego ikada.

CGO apeluje na institucije, društvene i političke aktere, medije i građane da aktivno doprinose jačanju kulture tolerancije kroz promišljeno djelovanje, odgovorne javne nastupe i dosljednu afirmaciju građanskih vrijednosti. Crna Gora se može razvijati kao otvoreno, demokratsko i solidarno društvo samo ako različitost vidi kao prednost, a ne prijetnju. Tolerancija nije slabost, već snaga koja povezuje, štiti i omogućava održivi razvoj društva", zaključuje Šabotić.

Portal Analitika