Istraživači londonskog Instituta za kvalitet života pokušali su da odgovore na ovo pitanje.
Analizirali su više desetina kategorija, između ostalog, životnu sredinu (prisutnost zelenih površina i upravljanje otpadom) privredu (inovacije, srednje plate, prisustvo međunarodnih kompanija), saobraćaj i kako se upravlja gradom.
Na njihovoj listi „srećnih gradova" za 2025. u širem društvu svjetskih metropola ugnijezdila su se i četiri grada iz bivših jugoslovenskih republika - Ljubljana i Maribor (Slovenija), Pula (Hrvatska) i Podgorica (Crna Gora). U tom društvu našao se i glavni grad Bugarske - Sofija.
Dva mjesta za Sloveniju
Glavni grad Ljubljane važi za najzeleniju prijestonicu u Evropi, a njenu policu je sada upotpunila još jedna medalja.
Ljubljana je na 41. mjestu liste srećnih gradova, ispred mnogih evropskih prijestonica. Smještena je u srcu Slovenije, između Alpa i Jadranskog mora, na rijeci Ljubljanici. Nezvanični simbol Ljubljane je zmaj, kojeg možete da vidite na grbu grada, dok je spomenik Zmajski most jedan od bisera secesijske arhitekture. Ljubljana je i prvi evropski grad koji se obavezao da će postati mjesto bez otpada.
Na listi srećnih našao se još jedan slovenački grad – Maribor –šćućurenom između planinskih masiva Pohorja, Dravskog polja, planine Kozjak i Slovenske gorice. Pozicija mu je zlatna sredina - 104. mjesto, a njegovu stanovnicu Magdu to ne iznenađuje.
„Prava je oaza mira, na reci Dravi, pun zelenila i prelijepe prirode. Dobro se živi, nezaposlenost je niska, a i osjećamo se bezbjedno", kaže zadovoljno 70-godišnja Magda Mekina za BBC na srpskom.
Tu sliku upotpunjuje Pohorje, jedno od omiljenih mjesta za vikend uživanje njenih sugrađana.
„Ulice duž Pohorja su tihe, nema saobraćaja, sve što se čuje je pjevanje ptica", dodaje ona.
Mirna i opuštena Podgorica
Na raskrsnici nekoliko značajnih saobraćajnica koje vode od mora ka kontinentalnom dijelu Crne Gore smještena je Podgorica, njen glavni grad.
Nekadašnji Titograd izborio se za 191. mjesto na listi srećnih gradova.
Ova informacija pomalo je začudila Milenu Jovanović, majku dvoje djece, koja posljednjih deset godina živi u glavnom gradu Crne Gore.
„Uh, ne znam šta bih rekla", odgovora poslije kraće pauze.
„Mogao bi da bude srećan grad za život, samo kad bi se malo više pažnje posvetilo urbanističkom razvoju", dodaje.
Na urbanistički problem Podgorice ukazuju i mnoge arhitekte, aktivisti, ali i članovi akademske zajednice.Među ključnim problemima istakli su prekomernu gradnju i da više podsjeća na zbir zgrada nego zajedniči prostor.
„Ali mirno je i opušteno, svuda se stiže brzo i lako, dovoljno je razvijen i ima sve što je potrebno za kvalitetan život", kaže Jovanović za BBC na srpskom.
Ako želite da upoznate Podgoricu ona preporučuje šetnju glavnom ulicom, a ako želite da upoznate mještane najbolje je da sjednete u neki od omanjih kafića u sporednim ulicama, kaže u šali.
Učesnici ankete londonskih istraživača najviše poena dali su načinu na koji se upravlja gradom.
Posljednje, ali podjednako važno
Iako je na posljednjem, 200. mjestu, to nije umanjilo oduševljenje u hrvatskom primorskom gradu Puli.
„Pula – jedini hrvatski grad na popisu najsrećnijih svjetskih gradova", ponosno su napisali na zvaničnoj Fejsbuk stranici grada.
Nekadašnja glavna ratna luka Austrougarske je na jugu poluostrva Istre, a njene strme kamenite stijene uranjaju u tirkizno more.
Grad čuva i antičko nasljeđe - u centru su Zlatna vrata, takozvani luk Sergijevaca, a malo dalje i Arena, rimski amfiteatar, gdje se često održavaju koncerti.
Za mnoge iz svijeta filma, posebno na Balkanu, Pula je asocijacija na filmski festival, jedan od najstarijih u Hrvatskoj.
Pojedine Puljane je iznenadilo što se njihov grad našao među najsrećnijima.
„Ne samo da je zimi mrtvo i imamo dva restorana, već je i ljeti problem.To je sad samo beton i kamen, sve je rasprodano, grade se tržni centri i naselja, a siječe se drveće, imam utisak da ovo više nije naš grad", kaže Tapo Kogej iz Pule za BBC na srpskom.
Potpuno drugačiji utisak imaju stanovnici pet najbolje plasiranih gradova na ovoj listi.
1. Kopenhagen, Danska
Prvo mjesto pripalo je Kopenhagenu, glavnom gradu Danske, što je donekle bilo i očekivano, jer je ova zemlja godinama na listi najsrećnijih na svijetu.
„Velikodušan, lijep i sa ogromnim stilom, dovoljno si ušuškan, a opet svoj", tim riječima mi je 2020. poznanik opisao grad u kojem je jedan od simbola - statua Male sirene, junakinje jedne od čuvenih bajki danskog pisca Hansa Kristijana Andersona.
Bogat kulturni život jedan je od ključnih razloga zbog čega Mari-An Dauri voli Kopenhagen.
„Cijenim koliko truda se ulaže u kreiranje sadržaja za njegove stanovnike: od Festivala svjetlosti, kuvanja, do Otvorene biblioteke. U svakom trenutku možete nešto novo da radite, zato sam se i iz rodnog Stokhloma (glavni grad Švedske) preselila u Kopenhagen", objašnjava ona za BBC.
Stanovnici su posebno zadovoljni biciklističkim stazama. Više od trećine ljudi vozi dvotočkaše.
2. Cirih, Švajcarska
Redovan gradski prevoz, čiste ulice, dobra organizacija i osjećaj sigurnosti bili su parametri da Cirih, najveći švajcarski grad, zasluži srebrnu, drugu poziciju.
„Savršeno je mjesto za podizanje porodice. Djeca mogu sama da idu u školu i vrtić, veoma je bezbjedno, javni prevoz je tačan, grad je izuzetno čist i organizovan", rekla je Rakel Matos Gonsalves, majka dvoje djece za BBC Njuz.
Njegovi stanovnici cijene i jasna pravila, a Ameli Žio posebno naglašava značaj besplatne vode za piće iz više od hiljadu javnih česama u gradu.
3. Singapur
Bronzano mjesto pripalo je Singapuru - drugoj najvećoj luci na svijetu.
Nekada malo ribarsko selo, danas je jedan od najmodernjih gradova.
Najviše poena pobrao je u kategoriji zdravlja - stanovnici su zadovoljni dostupnošću ljekara i vakcina.
Visoke ocjene dobio je i za gradsko upravljanje.
„Iako je Singapur postao veoma skup, dobar i rani program javnog stanovanja (HDB), pomogao je mnogima da imaju ne samo dom već i finansijsku imovinu koja bi potencijalno mogla da se unovči za penziju ili hitne slučajeve. Majušno ostrvo i dobri susjedi bili su važna pokretačka snaga i Singapur je uspio da se razvije i parira im, a da opet zadrži prijateljski odnos prema drugim zemljama", kaže stanovnik Hvi-Bun Jar.
Stanovnici cijene i kako gradska infrastruktura olakšava svakodnevni život.
„Pored praktičnosti, posebno se uočava predan odnos prema zelenim površinama, bezbjednosti, kao i multikulturalnosti", nabraja preduzetnik Samjuel Huang, neke od pozitivnih karakteristika Singapura.
Spoj savremenog i tradicionalnog najbolje se oslikava u starinskoj stambenoj četvrti Tijong Bahru, gdje su danas mnogi moderni kafići, kaže on.
4. Orhus, Danska
U prvih pet je još jedan danski grad - Orhus.
Četvrto mjesto donijele su mu visoke ocjene u gotovo svim kategorijama: zelene površine, besplatni javni događaji koji podstiču zajedništvo, uređen saobraćaj i pre svega biciklističke staze.
„Radost je besprekorno utkana u svakodnevni život – ne kroz ekstravaganciju, već kroz dobro osmišljeni dizajn. Sjećam se da sam vozeći bicikl po krovu jednog restorana sa pogledom na luku, shvatila koliko je sreća dostupna kada grad istinski podržava blagostanje", kaže Karla Ninja Pornelos.
Gradske vlasti su pokrenule i incijativu za daljinskim grejanjem i programom za pretvaranje otpada u energiju.
Zdravstvene usluge i obrazovanje su na visokom nivou i dostupne svima.
„Nije samo do infrastrukture, već do osjećaja da ljudi vjeruju jedni drugima i institucijama", dodaje za BBC.
Matijas Stin posebno izdvaja toplu i opuštenu atmosferu kojom pleni grad poslije duboke danske zime.
„Svi su na ulicama, druže se u parkovima, plivaju u lučkim kupatilima ili piju pivo pored kanala - sve oživi", kaže on.
Da biste stekli utisak o gradu, Karla Ninja Pornelos preporučuje šetnju Mostom beskonačnosti u cik zore.
„On se proteže duboko u more - reč je o simboličnom, danskom načinu spajanja prirode, umjetnosti i promišljenog urbanog planiranja.
„Taj jedan trenutak oslikava kako je živjeti ovdje: uravnoteženo, lijepo i ljudski."
5. Antverpen, Belgija
Pouzdan javni prevoz, bezbjedna i jedinstvena vožnja biciklom, podrška radničkim porodicama, ulaganje u socijalo stanovanje, pregršt kulturnog sadržaja donijele su belgijskom gradu Antverpenu peto mjesto.
„Preselila sam se u Antverpen u kasnim 20-im, očekujući šarmantan grad sa dobrom hranom i prelijepom arhitekturom, a ostala jer je ugodan za život. Mirnoća i efikanost se osjećaju u svakodnevnom životu", kaže Grejs Karter.
Posebno ju je iznenadilo koliko gradske vlasti ozbiljno ulažu i shvataju značaj zelenih površina i kulturnog sadržaja.
„Od parkova pored rijeke do muzeja svjetske klase - Antverpen je grad u kojem zaista možete da provodite kvalitetno slobodno vrijeme, a ne da vam dani prolaze u poslu", dodaje Karter za BBC.
Najbolji način da upoznate atmosferu grada je da prošetate dobro poznatom muzejskom stazom i posetite subotnju pijacu na Trgu pozorišta.
„Uzmite kafu, oslušnite razgovore mještana i jednostavno upijte tu opuštenu, tihu i samouvjerenu atmosferu koja čini da se u Antverpenu osjećate kao kod kuće", poručuje Karter.
