Kako su saopštili, takva odluka ne može se razumjeti kao puki administrativni čin niti kao rutinska intervencija u institucionalnoj organizaciji kulturnog života.
"Iako formalno ne pripada neposrednoj nadležnosti Ministarstva, ona neizostavno pripada prostoru kulturne politike, jer svaka intervencija u simbolički poredak javnih ustanova istovremeno predstavlja i intervenciju u način na koji jedno društvo razumije vlastitu istoriju, tradiciju i vrijednosne temelje", naglasili su oni.
Nazivi kulturnih institucija su sedimenti kolektivnog pamćenja, istorijski znakovi jednog vremena i duhovni orijentiri lokalne zajednice, ističu iz CDNK.
"Upravo zato ustanove kulture ne mogu biti tretirane kao vlasništvo privremenih upravnih tijela ili trenutnih političkih većina, već kao zajednički prostor simboličkog kontinuiteta građana koji u njima prepoznaju trajanje sopstvenog kulturnog i istorijskog iskustva. Dodatno problematizuje što se ova odluka ne može posmatrati izolovano. Ona dolazi u trenutku kada se preostali simboli crnogorskog antifašističkog nasljeđa sistematski dovode u pitanje, od pokušaja političke instrumentalizacije i simboličkog obesmišljavanja Trinaestojulske nagrade do mijenjanja naziva institucija i potiskivanja ličnosti i vrijednosti na kojima je izgrađena savremena Crna Gora", stoji u njihovom saopštenju.
29Kako dalje ističu, kada se ime ustanove koja gotovo sedam decenija nosi ime pjesnika, revolucionara i antifašiste Radosava Ljumovića zamjenjuje drugim imenom, tada se mijenja unutrašnja arhitektura javnog pamćenja.
"Takav čin zadire ne samo u istorijski kontinuitet Podgorice, već i u samu strukturu njenog kulturnog identiteta, otvarajući pitanje odnosa savremene Crne Gore prema antifašističkom nasljeđu kao jednom od svojih temeljnih civilizacijskih uporišta", smatraju oni.
Nije, kažu, riječ o osporavanju književnog i istorijskog značaja Marka Miljanova, čije mjesto u crnogorskoj kulturnoj tradiciji ostaje neupitno.
"Upravo suprotno: ozbiljna kultura ne gradi hijerarhije tako što jedno veliko ime postavlja nasuprot drugom, niti tako što afirmaciju jedne figure zasniva na potiskivanju druge. Upravo u tome leži suština problema: uklanjanje imena Radosava Ljumovića nije čin proširenja kulturnog horizonta, nego čin njegovog sužavanja. Riječ je o uklanjanju jednog od rijetkih preostalih znakova antifašističkog nasljeđa u javnom prostoru Podgorice", dodali su.
Kako dalje navode, posebno zabrinjava što ovakva odluka dolazi bez javne rasprave, bez konsultacija sa zaposlenima, književnicima, istoričarima, kulturnim institucijama i građanima.
"Time se dovodi u pitanje princip po kojem zajednica učestvuje u oblikovanju sopstvenog kulturnog pamćenja. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika zato od Ministarstva kulture i medija zahtijeva jasan odgovor: da li Ministarstvo smatra prihvatljivim da se nazivi ključnih kulturnih institucija mijenjaju bez javne i stručne rasprave i da li prepoznaje da ovakvi postupci imaju šire simboličke posljedice po odnos društva prema antifašističkom nasljeđu? Konačno, da li će Ministarstvo stati u zaštitu kulturnog kontinuiteta i javnog pamćenja ili će ćutanjem pristati na njihovu postepenu reviziju", upitali su oni.
Pozvali su Skupštinu Glavnog grada, kao osnivača ustanove, da odbaci odluku Savjeta Narodne biblioteke „Radosav Ljumović” i ne dozvoli da se kroz administrativne postupke sprovodi simboličko brisanje antifašističkog nasljeđa Podgorice.
"Kultura se ne gradi uklanjanjem slojeva sopstvene istorije, niti se javno pamćenje može prekrajati prema trenutnim ideološkim potrebama. Nije riječ samo o nazivu jedne biblioteke, već o pokušaju preuređivanja istorijskog pamćenja, o odnosu prema književnom nasljeđu i o pitanju da li je savremena Crna Gora spremna da čuva ili da se odrekne vrijednosti na kojima je izgrađena", zaključuju iz CDNK.
