Na Festivalu mediteranskog teatra „Purgatorije“ sinoć je izveden „Peer Gynt“, predstava nastala kao prva pozorišna koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Kazališta „Marin Držić“ iz Dubrovnika. Nakon dubrovačke premijere, Ibzenov klasik u režiji Paola Tišljarića predstavljen je tivatskoj publici.
Predstava kroz priču o Peeru Gyntu otvara univerzalna pitanja identiteta, odgovornosti i čovjekove potrage za samim sobom. Tišljarićevo rediteljsko čitanje klasičnog teksta oslanja se na savremeni scenski izraz, povezujući muziku, video, folklorne elemente, svjetlo i dinamične promjene scena.
Za Centar za kulturu Tivat, „Peer Gynt“ predstavlja važan korak u razvoju saradnje sa dubrovačkim Kazalištem „Marin Držić“. Direktor CZK Tivat Goran Božović istakao je da je riječ o projektu od posebnog značaja za kulturnu saradnju dvije sredine.
„Svjedočimo još jednom istorijskom trenutku u radu Centra za kulturu Tivat – prvoj pozorišnoj koprodukciji između Tivta i Dubrovnika. Nakon prvog gostovanja našeg Centra u Kazalištu 'Marin Držić' prije godinu dana, intenzivirali smo saradnju kroz razmjenu repertoara, a kao krunu te saradnje imamo ovu koprodukciju”, kazao je on.
Božović je posebno naglasio regionalni značaj projekta.
„Ovo je prva pozorišna koprodukcija između bilo kojeg pozorišta iz Crne Gore i Dubrovnika, što ovom projektu daje dodatnu vrijednost. Centar za kulturu Tivat snažno je usmjeren na međunarodnu saradnju, a ovaj projekat je važan dokaz takve orijentacije”, ocijenio je.
Govoreći o predstavi, Božović je istakao njenu savremenost i univerzalnost.
„Imamo zaista odličnu predstavu, klasik svjetske književnosti i bajkovitu priču. Ona ispituje traganje za sopstvenim identitetom i govori da su ljubav, vjera i nada najbolji lijek za svaku izgubljenu dušu”, poručio je Božović.
Reditelj Paolo Tišljarić kaže da ga „Peer Gynt“ prati još od djetinjstva i studiranja na Akademiji, a da ga je posebno privukla mogućnost da kroz Ibzenov tekst ispriča priču o ljudskom životu i njegovim unutrašnjim borbama.
„Uvijek me zanimalo kako ispričati jedan ljudski život i sve s čim se čovjek susretne, sa svojim unutrašnjim demonima i borbama. Mislim da se u Peeru svako može pronaći”, naveo je on.
Za izbor ovog djela važan mu je bio i njegov mediteranski duh.
„Ibzen jako dobro sublimira taj mediteranski duh traganja, putovanja i plovidbe. Činila mi se baš zgodna za ovu saradnju i koprodukciju, razumljiva publici u Dubrovniku, Tivtu, a nadam se i puno šire”, kazao je.
U naslovnoj ulozi je Alen Liverić, koji Peerov put vidi kao priču o čovjeku koji cijeli život pokušava da izbjegne odgovornost, da bi na kraju shvatio da je zapravo bježao od sebe.
„To je vrlo kompleksna uloga. Peer cijeli život bježi od neke odgovornosti, bježi od drugih ljudi, da bi na kraju cijelog tog putovanja shvatio da je bježao od samog sebe. To je i filozofsko pitanje o tome šta mi u životu jesmo i ko smo”, ukazao je.
Liverić smatra da Ibsenov junak snažno korespondira i sa savremenim trenutkom.
„Živimo u vrijeme iluzija i vrlo površnih stvari, bez odgovornosti. Peer nosi svoju iluziju i maštariju koja se na kraju raspadne. Važno je i da kroz ovakve koprodukcije umjetnici pokažu da saradnja i povezivanje imaju smisla, posebno u vremenu netrpeljivosti”, istakao je on.
Mirej Stanić, koja tumači Peerovu majku, ističe univerzalnost odnosa majke i sina, kao i pitanje svijeta mašte koji dijete može udaljiti od stvarnosti.
„Vjerujem da svi u životu, pogotovo žene koje jesu majke, dođu u sukob sa svojom djecom na ovaj ili onaj način. Danas bi ti svjetovi bili mobiteli ili kompjuteri“, navodi ona.
Za Stanić je posebno emotivna scena oproštaja majke od sina.
„Režijski to zaokružuje cijeli komad. Kroz nekoliko replika moraš odigrati cijelu tu smrt, što je zahtjevno. Nadam se da smo uspjeli publici dočarati taj oproštaj između sina i majke“, kazala je.
Za mladog crnogorskog glumca Miloša Kašćelana rad na predstavi predstavlja značajno profesionalno iskustvo i priliku za regionalno povezivanje.
„Jedan Ibsen i tekst koji se bavi velikim egzistencijalnim pitanjem mnogo mi znači. Kao mladom glumcu značajno mi je i to što sam izašao iz granica Crne Gore i počeo da probijam neki put dalje. Za to mogu zahvaliti Centru za kulturu Tivat i KMD-u iz Dubrovnika”, kazao je.
Kašćelan posebno ističe iskustvo rada sa starijim kolegama i novi proces rada.
„Bilo je veliko zadovoljstvo učiti od starijih kolega i upoznati nove ljude i nove procese rada. To je za mene bilo najveće iskustvo u ovom projektu”, poručio je.
Prva pozorišna koprodukcija Tivta i Dubrovnika tako je, osim novog scenskog čitanja Ibsenovog klasika, otvorila i novi prostor za regionalnu kulturnu saradnju, potvrđujući značaj zajedničkih produkcija i razmjene umjetnika i programa između dvije bliske sredine.
