Svijet

Bjelorusija oslobodila 14 zatvorenika, uključujući opozicionog političara Tihanovskog

Bjelorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući Serheja Tihanovskog, koji je pritvoren u maju 2020. godine dok je pokušavao da se kandiduje za predsjednika protiv lidera Aleksandra Lukašenka.

Bjelorusija oslobodila 14 zatvorenika, uključujući opozicionog političara Tihanovskog Foto: arhiva
Radio Slobodna Evropa (RSE)Izvor

Ihar Karnej, bivši novinar bjeloruskog servisa RSE, lokalno poznatog kao Radio Svoboda, takođe je pušten na slobodu.

Uhapšen je 2023. godine i osuđen na tri godine zatvora po optužbama za “ekstremizam” koje on poriče.

Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovska napisala je na mreži X da su zvaničnici iz Sjedinjenih Država pomogli u obezbjeđivanju oslobađanja njenog supruga Serheja Tihanovskog, koji je oslobođen nakon pet godina zatvora u Bjelorusiji.

“Teško je opisati radost u mom srcu”, napisala je u isto vrijeme zahvaljujući američkom predsjedniku Donaldu Trampu, američkom izaslaniku Kitu Kelogu i evropskim saveznicima.

Dodala je i da je 1.150 političkih zatvorenika i dalje iza rešetaka.

“Svi moraju biti pušteni”, napisala je.

Džon Koul, zamjenik američkog izaslanika Kita Keloga, napisao je u objavi na mreži X da je 14 zatvorenika pušteno u saradnji sa litvanskom vladom.

Tihanovski je pokušao da se kandiduje protiv Lukašenka na izborima u avgustu 2020. godine, ali je pritvoren prije glasanja.

Njegova supruga je preuzela kandidaturu opozicije.

Lukašenko je proglašen pobjednikom izbora, što je izazvalo proteste desetina hiljada Bjelorusa koji tvrde da je glasanje bilo namješteno. Demonstracije su trajale mjesecima dok su Bjelorusi zahtijevali da Lukašenko, na vlasti od 1994. godine, povuče sa vlasti i održi nove izbore.

Opozicija i Zapad nisu priznali glasanje iz avgusta 2020. godine smatrajući izbore nelegitimnim, a zemlja je, po Lukašenkovoj naredbi, počela da se obračunava sa demonstrantima hapseći hiljade ljudi i protjerujući većinu vodećih opozicionih ličnosti iz zemlje.

Nekoliko demonstranata je ubijeno u nasilju, a organizacije za ljudska prava kažu da postoje vjerodostojni dokazi o mučenju koje je korišćeno nad nekim od pritvorenih.

Lukašenko negira izbornu prevaru i odbio je da pregovara sa opozicijom koju predvodi Svetlana Tihanovska.

Karnej je dugogodišnji novinar koji je radio za RSE više od 20 godina.

Uhapšen je u Minsku u julu 2023. godine, a u martu 2024. godine osuđen na tri godine zatvora zbog učešća u “ekstremističkoj” grupi zbog povezanosti sa Bjeloruskim udruženjem novinara.

U decembru 2024. godine njegova kazna je produžena za osam mjeseci. Bjeloruska zajednica za ljudska prava prepoznala je Karneja kao političkog zatvorenika.

“Duboko smo zahvalni predsjedniku (Donaldu) Trampu što je obezbijedio oslobađanje ovog hrabrog novinara, koji je patio u rukama bjeloruskih vlasti”, rekao je predsjednik i glavni izvršni direktor RFE/RL Stiv Kapus, koji se sastao sa Karneijem nakon njegovog oslobađanja.

“Zahvaljujemo se (državnom sekretaru) Marku Rubiju i njegovom timu, litvanskoj vladi i međunarodnoj zajednici na podršci našim zatvorenim novinarima”, dodao je.

Evropska unija, Sjedinjene Države, Kanada i druge zemlje odbile su da priznaju Lukašenka (68) kao legitimnog lidera Bjelorusije i uvele su sankcije protiv njega i visokih bjeloruskih zvaničnika kao odgovor na “falsifikovanje” glasanja i postizbornu represiju.

Portal Analitika