Najavljeno povećanje minimalnih zarada otvara pitanje mogućeg smanjenja zaposlenosti, rasta cijena proizvoda i usluga, kao i konkurentnosti crnogorske privrede na domaćem i međunarodnom tržištu, upozorila je profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović u intervjuu za Televiziju E.
Baćović je kazala da povećanje minimalnih zarada, najavljeno novim programom „Euro model“, premašuje 60 odsto u odnosu na postojeći nivo i da će se neminovno preliti i na ostale zarade, odnosno na one koje nijesu u kategoriji minimalnih.
4
– Rast zarada od 60 odsto, u uslovima u kojima proizvodnja, odnosno bruto domaći proizvod raste najviše oko tri odsto godišnje, a produktivnost stagnira ili pada, apsolutno nema uporište ni u ekonomskoj teoriji ni u ekonomskoj empiriji – rekla je Baćović.
Prema njenim riječima, zdrav ekonomski proces podrazumijeva usklađenost rasta produktivnosti i zarada, pri čemu proizvodnja predstavlja osnovu svih ostalih ekonomskih aktivnosti.
– Ekonomska teorija i dobra praksa kažu da prvo treba povećati proizvodnju, efikasnost korišćenja resursa i produktivnost, a da se tek nakon toga uvećani dohodak raspodjeljuje svima koji su toj proizvodnji doprinijeli, uključujući radnike. Rast zarada koji nije posljedica rasta novostvorene vrijednosti, proizvodnje i produktivnosti nema logično ekonomsko objašnjenje, niti uporište u iskustvima koja bi pokazala da je dugoročno dao pozitivne efekte – naglasila je Baćović.
Ona je ukazala na pitanje mogu li poslodavci, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, podnijeti tako značajno povećanje troškova rada.
– Ako budu u obavezi da isplaćuju toliko veće zarade, postavlja se pitanje koliko će se taj trošak odraziti na cijene roba i usluga. Ukoliko smanjena cjenovna konkurentnost dovede do pada proizvodnje u Crnoj Gori, direktna posljedica mogao bi biti i pad zaposlenosti. Zbog toga je konačan saldo veoma upitan i ova mjera zahtijeva izuzetno detaljne i studiozne analize u velikom broju segmenata – istakla je Baćović.
Podsjetila je da Fond penzijskog i invalidskog osiguranja već ima deficit, koji bi, prema njenoj procjeni, mogao biti dodatno uvećan ukidanjem doprinosa i najavljenim povećanjem penzija.
Kako je navela, ostaje nejasno iz kojih će se izvora finansirati dodatne obaveze, imajući u vidu da se postojeći deficit Fonda PIO pokriva transferima iz državnog budžeta.
– Najavljene su poreske prekompozicije i povećanje poreza na dobit, što je ponovo udar na privredu. Mi nijesmo toliko konkurentni na globalnom tržištu da bismo sebi smjeli da dozvolimo uvođenje mjera koje nas čine još manje konkurentnim nego što smo bili do sada – ocijenila je Baćović.
Objasnila je da, teorijski, postoje tri moguća izvora finansiranja najavljenih mjera: povećanje poreskih prihoda kroz izmjene poreskog sistema, zaduživanje uz rast javnog duga i prodaja državne imovine.
Međutim, smatra da problem nije samo u obezbjeđivanju stabilnosti javnih finansija, već i u njihovoj strukturi.
– Već imamo dominaciju tekuće potrošnje i javne finansije koje su fokusirane na finansiranje tekućih rashoda, dok je kapitalni budžet nezadovoljavajući ili dodatno opada. Ako javne finansije koncipirate tako da je fokus na tekućoj potrošnji, a kapitalni budžet tretirate kao sekundarnu, manje važnu komponentu, koju ćete realizovati samo ako imate novca, onda to iz razvojnog ugla definitivno nije dobar pristup – naglasila je Baćović.
Posebno je ukazala na značaj konkurentnosti u kontekstu evropskih integracija.
– Mi smo već u mnogim segmentima nekonkurentni u odnosu na veliki broj zemalja Evropske unije. Nadamo se da ćemo 2028. godine ući na to tržište i zato bi trebalo da uđemo što konkurentniji i spremniji – poručila je Baćović.
Govoreći o mogućim inflatornim efektima najavljenih mjera, Baćović je upozorila da bi dodatno povećanje potrošnje, koje nije praćeno odgovarajućim rastom proizvodnje i ponude roba i usluga, moglo dovesti do daljeg rasta cijena.
Podsjetila je da se ekonomija već suočava sa eksternim inflatornim pritiscima i rastom referentnih kamatnih stopa, te da bi dodatno povećanje novčane mase, bez odgovarajućeg rasta proizvodnje, moglo pojačati inflaciju.
– Pitanje je koliko dugo će građani uopšte osjećati realni rast zarada u Crnoj Gori. Inflatorni pritisci i očekivanja mogu imati negativne efekte na brojne segmente ekonomije – od očekivanja investitora i ponašanja proizvođača i poslodavaca, do ukupne ekonomske stabilnosti i poslovnog rejtinga zemlje. Zato smatram da ova mjera zahtijeva mnogo detaljniju analizu – kazala je Baćović.
Podsjetila je i na studiju iz 2022. godine, u kojoj su, kako je navela, utvrdili da je program „Evropa sad 1“ doveo do povećanja cijena i inflacije, što smatra očekivanom ekonomskom posljedicom takve politike.
– Što zarade brže rastu, a proizvodnja sporije, to je veći inflatorni jaz koji se stvara u zemlji. Ove mjere će, prema mojoj procjeni, rezultirati određenom inflacijom. Bez precizne kalkulacije teško je reći kolika bi ona mogla biti, ali da li je očekivana – sigurno jeste – naglasila je Baćović.
Baćović je istakla da ne sumnja da je cilj najavljenih mjera povećanje životnog standarda građana, ali smatra da je način na koji se taj cilj želi ostvariti ekonomski problematičan.
Prema njenoj ocjeni, povećanje zarada koje nije zasnovano na odgovarajućem rastu proizvodnje i produktivnosti ne može obezbijediti održiv rast životnog standarda.
– Jedna ovakva mjera je, po mom mišljenju, definitivno populistička, jer nije održiva ni srednjoročno, a kamoli dugoročno, ne samo u Crnoj Gori nego u bilo kojoj ekonomiji. Vrijeme će pokazati da takva mjera nema ni srednjoročnu ni dugoročnu održivost i da će, nakon određenog perioda, ekonomija početi da plaća cijenu njene primjene – zaključila je Baćović.
