Novi finansijski model koji je prije dva dana predstavio premijer Milojko Spajić može imati snažan kratkoročni efekat, ali istovremeno nosi značajne fiskalne rizike i otvara ozbiljno pitanje njegove dugoročne ekonomske održivosti, ocijenio je za Portal Analitika ekonomista, Sead Čirgić.
Nemamo poresku strukturu iz koje bi se mogao pokriti rashod Fonda PIO
Prema njegovim riječima, suština je da se ponovo smanjuje prihodna baza sistema, dok obaveze ostaju.
„Ako ukinete doprinos PIO njihov trošak se prebacuje na opšte prihode budžeta. To znači da Fond PIO postaje još zavisniji od države. Već smo kod „Evrope sad 2“ imali isti obrazac: manji doprinosni prihodi, a rast obaveza. To nije fiskalno rješenje, već promjena mjesta na kojem se deficit pojavljuje. Mi nemamo poresku strukturu iz koje bi se mogao pokriti rashod Fonda PIO“, pojašnjava Čirgić.
Na pitanje šta ukidanje doprinosa za PIO znači za buduće penzionere, Čirgić kaže da je to prije svega pitanje održivosti sistema.
„U zemlji koja se nalazi u dubokoj demografskoj starosti to je posebno osjetljivo. Ne možemo povećavati obaveze sistema, a istovremeno smanjivati njegovu prihodnu osnovu i očekivati da dugoročno neće biti posljedica. Budući penzioneri, vjerujem, pitanje penzija rješavaće kupovinom polisa“, objašnjava Čirgić.
101Mišljenja je da bi penzioneri ovim modelom mogli biti među najugroženijima.
„Dok se minimalne zarade značajno povećavaju, rast penzija je mnogo skromniji, pa će njihov položaj relativno slabiti. Ako se, kao posljedica ovakvog redistributivnog modela, ponove inflatorni pritisci koje smo već imali, nominalno povećanje penzija neće značiti i stvarno poboljšanje standarda. Naprotiv, penzioneri bi sa svojim primanjima mogli kupovati sve manje hrane, ljekova i zdravstvenih usluga“, upozorava sagovornik Analitike.
Kada je riječ o privredi, Čirgić smatra da ovaj program kratkoročno može donijeti veću potrošnju, jer će građanima ostati više novca, a povećavaju se i minimalne zarade.
„To može povećati tražnju i prihode od PDV-a i drugih poreza na potrošnju, što je i dio logike kojom Vlada obrazlaže paket“, ukazuje on.
Ali, upozorava, tu dolazimo do istog problema koji smo imali sa „Evropom sad 1“ i „Evropom sad 2“.
„Ako potrošnja raste brže od proizvodnje i produktivnosti, veliki dio dodatne tražnje odlazi na uvoz. To stvara pritisak na spoljnotrgovinski deficit i doprinosi inflatornim kretanjima, uz rast deficita budžeta i, naravno, rastu zaduženja. Takođe predloženo povećanje stope poreza na dobit preduzeća uvešće u rizik održivosti mala preduzeća“, kaže sagovornik Analitike.
Evropski fondovi ne mogu biti zamjena za stabilne domaće prihode
Čirgić smatra da nije racionalno očekivati da će evropski fondovi nadomjestiti manjak novca u državnom budžetu.
„Evropski fondovi mogu finansirati razvojne projekte, ali ne mogu biti zamjena za stabilne domaće prihode. Ne možete evropskim novcem trajno finansirati penzije, zdravstvo, zarade i druge tekuće obaveze. Ako ukidate stabilan prihod, morate imati stabilan domaći izvor koji ga zamjenjuje. Sve drugo je odlaganje problema. Pretpostavljam da je ovdje računica Vlade da će se iz tih sredstava pokrenuti investicije“, kaže on.
Dodaje da sama činjenica da ministar finansija Novica Vuković, koji je direktno odgovoran za fiskalnu održivost, ima rezervu prema planu koji mijenja strukturu prihoda države i Fonda PIO pokazuje da je prepoznao određene rizike, a javnost, kaže, treba da zna kakve.
„Za očekivati je da se kao odgovoran čovjek javno oglasi“, ističe naš sagovornik.
Dio problema državnog rješava se na račun lokalnih budžeta
Čirgić kaže i da očekujete reakciju opština s obzirom na to da se predloženim rješenjima direktno udara na finansije lokalnih samouprava.
„Dio problema državnog budžeta očigledno se rješava na račun lokalnih budžeta. Ako opštinama smanjite prihode, a njihove obaveze ostanu iste, nijeste riješili problem javnih finansija nego ste ga prebacili sa države na lokalni nivo. Posljedice toga biće veći porezi na nepokretnosti kao i veće cijene komunalnih usluga“, upozorava on.
Kako ukazuje, plan koji je predstavio premijer Spajić u suštini jeveć viđeni redistributivni model u kojem se država odriče dijela prihoda, prije svega kroz ukidanje doprinosa, i taj prostor koristi za povećanje neto zarada.
„Zbog toga se ovi programi mogu opisati kao politički i socijalno popularni, ali fiskalno rizični i sa ograničenim rokom trajanja. Top lista nadrealista bi ovo najbolje opisala sa: “Odakle ti lova frajeru?”“, zaključuje Čirgić.
