Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP)podnio jeAdvokatskoj komori Crne Goreinicijativu za pokretanje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti advokata Petra Lj. Samardžića iz Tivta, zbog sumnje u sistemsku zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama i neetičko ponašanje u obavljanju advokatske djelatnosti.
U dopisu koji potpisuje predsjednik Savjeta, mr Željko Rutović, navodi se da je Samardžić, kao punomoćnik 15 članova svoje porodice, podnio izuzetno veliki broj zahtjeva prema državnim organima za pristup dokumentima, a zatim i veliki broj tužbi zbog navodnog ćutanja uprave ili nezadovoljstva odlukama nadležnih.
Prema podacima Agencije, Samardžić je od septembra 2022. godine pokrenuoukupno 669 upravnih sporova pred Upravnim sudom Crne Gore. Najveći broj tužbi odnosi se na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, pri čemu je advokat često isticao sebe i članove svoje porodice kao stranke u postupku.
Tužbe su se uglavnom odnosile na postupanje Ministarstva javne uprave, Ministarstva poljoprivrede i Uprave za šume, a Agencija navodi primjere duplih i višestrukih tužbi po istom pravnom osnovu, podnošenih istog dana s minimalnim vremenskim razmakom – ponekad svega nekoliko minuta.
Finansijski udar na državni budžet
Agencija upozorava da ovaj vid masovnog pokretanja postupaka rezultiraznačajnim troškovima za državni budžet. Procjenjuje se da ti troškovi variraju od 1.200 do 3.800 eura po sporu, u zavisnosti od pravnog osnova i broja podnosilaca, pa uz prosječnu vrijednost od 2.200 eura po predmetu, ukupna suma iznosi oko 1,5 miliona eura.
Po advokatskoj tarifi, presude donesene zbog ćutanja administracije ili poništenja rješenja mogu donijeti trošak od 479 do 1.079 eura koji se naplaćuju iz državnog budžeta, a isti se dodatno uvećava za svakog narednog podnosioca.
Indikatori zloupotrebe sistema
Savjet Agencije ističe da su se zahtjevi podnosili u velikim količinama u kratkom vremenskom roku. Tako je, na primjer, samo 4. decembra 2023. godine, Samardžić podnio 12 zahtjeva u razmaku od nekoliko minuta, a sličan obrazac zabilježen je i 6. i 21. decembra iste godine, kada je podnijeto ukupno 24 zahtjeva.
U nizu primjera ističu se i zahtjevi za dokumentaciju koja nije direktno povezana s eventualnim pravima vlasnika šuma, poput kopija odgovora Upravnog suda ili dokumentacije o postupanjima upravnih inspektora. Uz to, advokat često zastupa i sam sebe, ali pri tome koristi različite adrese – privatnu kad je stranka, a adresu kancelarije kada je zastupnik.
Kršenje etičkih i profesionalnih normi
U inicijativi se naglašava da ponašanje advokata može predstavljati kršenje Statuta Advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike, posebno imajući u vidu da se radi o licu koje posjeduje pravno znanje i iskustvo, pa samim tim snosi veću odgovornost.
Kao mogući osnov za disciplinsku odgovornost, Savjet Agencije navodinesavjesno zastupanje, zloupotrebu zakonskih prava, neblagovremeno i nedostojno postupanje pred organima i korišćenje pravnih sredstava u svrhe koje su protivne zakonima i društvenoj funkciji pravosuđa.
“Ukazujemo i na činjenicu da advokat nikada, ni po pozivu prvostepenih organa, nije dostavio originalno ovlašćenje za zastupanje 15 članova njegove porodice, što dovodi u sumnju vjerodostojnost ovlašćenja”, navodi se u dopisu Advokatskoj komori.
Zahtjev za hitno postupanje
Agencija poziva Advokatsku komoru Crne Goreda ovo pitanje uvrsti u prioritetno razmatranje, uz napomenu da zadržava pravo da o inicijativi obavijesti javnost, zbog, kako ističu, nespornog javnog interesa.
Zaključuju da ovakva praksa ne samo da troši resurse državnih organa, već onemogućava istinske korisnike da dobiju pristup informacijama u razumnom roku.
