Austrija se suočava s istorijski katastrofalnom sušom koja je poljoprivredi već nanijela štetu od milijardu eura, procijenio je Kurt Vajnberger, šef osiguravajućeg društva „Hagelverziherung“.
On je ukazao da su rekordan nedostatak padavina, ekstremni toplotni talasi i nezabilježeno visoke temperature prouzrokovali štetu kakva u ovoj državi nikada ranije nije zabilježena, piše list Der Standard.
Za razliku od prethodnih godina, sušom je pogođeno cijelo područje Austrije, a gubici su zabilježeni kod svih poljoprivrednih kultura. Prinosi na travnjacima i pašnjacima smanjeni su za 45 odsto, kukuruza, soje i tikve za 25 odsto, a žitarica za 15 odsto. Ukupno gledano, izgubljeno je 30 odsto prinosa, čija uobičajena godišnja vrijednost iznosi 3,2 milijarde eura.
Ova računica zasnovana je na pretpostavci da će se teška situacija nastaviti do 18. avgusta. Ako kiša ne padne ni nakon toga, razmjere štete biće daleko veće. U Austriji je u prosjeku osigurano 60 odsto poljoprivrednih površina.
Koliko je klimatska kriza ozbiljna najbolje pokazuje pogled na prošlost. Ukupna šteta od suša tokom cijele prethodne decenije iznosila je dvije milijarde eura, a samo ove godine dostići će čak milijardu eura. Događaji koji su se nekada dešavali jednom u 10 godina sada se ponavljaju svake jedne do dvije godine.
Stručnjak za kompleksne sisteme sa Instituta za istraživanje uticaja klime u Potsdamu, Anders Leverman, istakao je da visoke temperature uzrokuju brže isparavanje, dok topliji vazduh istovremeno može primiti više vodene pare.
"Atmosfera je gladna vodene pare i jednostavno 'isisava' vlagu iz tla. To su osnovni zakoni fizike koje ne možemo zaobići“, naglasio je Leverman.
Naučnici su upozorili da bi sljedeća godina mogla biti još gora zbog uticaja fenomena El Ninjo u Pacifiku, koji se, sa vremenskim odmakom, odražava i na Evropu.
Vajnberger je upozorio političare da ekstremne vremenske prilike i nekontrolisana gradnja direktno ugrožavaju buduće snabdijevanje hranom. Austrija trenutno sama pokriva 87 odsto svojih potreba za žitaricama, ali bi se taj udio do 2060. godine mogao smanjiti na 50 odsto. Slično smanjenje prijeti proizvodnji kukuruza i krompira.
"Zbog prekomjerne gradnje i betoniranja, krajnjom nepažnjom uništavamo sopstvenu zemlju. Oduzimamo površine od poljoprivrede, uništavamo prirodne rezervoare vode i apsorbere ugljen-dioksida (CO₂)“, izjavio je Vajnberger.
Svako ko vozi Austrijom vidi šta se događa. To je, kako je zaključio, uništavanje prirode i osnova za život.
