Pad cijene zlata došao je potpuno neočekivano. U anketi Rojtersa, u kojoj je učestvovalo 37 analitičara, očekivalo se da bi ove godine cijena tog plemenitog metala mogla dosegnuti rekordan.nivo. Time bi se nastavio dugoročni trend koji traje već 12 godina, tokom kojih je cijena zlata porasla s 250 dolara po unci na početku ovog stoljeća, do 1.920 dolara u septembru 2011. godine.
Međutim, od početka godine cijena zlata potonula je za oko 20 odsto. Prošlog petka cijena zlata je na svjetskom tržištu potonula 5,2 odsto, a u ponedjeljak 8,4 odsto, što je njen najveći dvodnevni gubitak u posljednjih 30 godina. Pritom je u utorak cijena unce “zaronila” na samo 1.321 dolar, najnižu vrijednost u zadnje dvije godine.
Prodaju zlata podstakle su prošle sedmice spekulacije da će Kipar biti prisiljen da proda svoje zlatne rezerve, kako bi obezbjedio dodatna sredstva za suzbijanje dužničke krize. Juče je to potvrdio kiparski ministar finansija Haris Georgiades, kazavši kako očekuje da će njegova zemlja prodati dio svojih zlatnih rezervi tokom idućih nekoliko mjeseci. No, upozorio je na to da konačna odluka leži na centralnoj banci.
Kipar mora da proda dio svojih zlatnih rezervi kako bi prikupio oko 400 miliona eura, što je dio sredstava koje ta ostrvska zemlja sama mora prikupiti kako bi dobila međunarodnu finansijsku pomoć, vrijednu 10 milijardi eura.
Analitičari Goldman Saksa procjenjuju da bi takav potez Kipra potencijalno mogao uticati na veću monetizaciju zlatnih rezervi i ostalih evropskih središnjih banaka. Osim povećane ponude na tržištu, cijena zlata pada i zbog toga što se u najvećim svjetskim ekonomijama inflacija kreće na niskom nivou.
Zlato, naime, mnogim ulagačima služi kao zaštita od inflacije, ali zbog slabosti globalne potražnje inflacija u većini najrazvijenijih zemalja svijeta više nije nikakav problem, premda centralne banke vode vrlo labavu monetarnu politiku i praktično štampaju svježi novac.
„Mijenja se makroekonomsko okruženje koje je podsticalo cijenu zlata. Uz to, uprkos obilnim injekcijama svježeg novca, nema naznaka jačanja inflacijskih pritisaka u svijetu. Pad cijene zlata pogurala je vijest da Kipar namjerava da proda svoje zlatne rezerve“, kaže za Rojters Koihiro Kamei, direktor instituta “Market stratedži”.
Bez obzira na podsticajne mjere centralnih banaka, posljednjih mjeseci se usporava rast najvećih svjetskih ekonomija američke i kineske, dok se recesija u eurozoni produbljuje. Zbog toga ulagači strahuju od pada globalne potražnje za metalima i drugim sirovinama, pa stoga padaju i njihove cijene..
Potonuće cijene zlata izbrisalo je vrijednost zlatnih rezervi koje drže najveće centralne banke u svijetu i Međunarodni monetarni fond za 560 milijardi dolara, na otprilike 1.400 hiljada milijardi, pokazuju podaci Svjetskog odbora za zlato sa sjedištem u Londonu.
Najveće zlatne rezerve u svijetu imaju SAD i Njemačka, koje drže otprilike 70 odsto ukupnih rezervi zlata. Kipar ima ukupno 13,9 tona zlata u svojim rezervama.
„Mislim da će nakon ovog pada cijene mnoge institucije razmisliti o korišćenju zlata kao investicije- kaže Danijel Brebner, analitičar Dojče banke.
Brebner smatra da će centralne banke i dalje biti kupci zlata, što potvrđuje i izjava guvernera Šri Lanke da je pad cijena zlata prilika za tu zemlju da poveća svoje zlatne rezerve.
Južnokorejska centralna banka poručila je da je zabrinuta zbog pada cijene zlata, ali da je držanje zlatnih poluga dio njene dugoročne strategije diversifikacije rezervi, od koje ne odustaje.
