Novi program Vlade „Euro model“ kojim se najavljuje rast minimalnih zarada na iznose od 1.000 do 1.400 eura u zavisnosti od stepena obrazovanja, nosi veliku dozu neizvjesnosti i očekivano je da će voditi ka povećanju stope inflacije – kazao je juče senator Državne revizorske institucije (DRI) Milan Popović novinarima nakon štrajka upozorenja državnih revizora kojima je dao podršku.
7Naglašavajući da iznosi lični stav, Popović je ocijenio da se potencijalno stvara efekat za inflatornu spiralu, dovodeći u pitanje državne kapacitete za zaduživanje.
Inflatorna spirala
- Znate da mi nemamo klasičnu monetarnu polugu, jer ne štampamo novac, pa onda novčanu masu moramo da kreiramo kroz zaduženja. Ukoliko inflatorna spirala krene, mi postajemo manje konkurentna turistička destinacija. Tako da ovo otvara velika pitanja, iako ne želim da prejudiciram da li program može funkcionisati, možda i može, ali ono što je najbitnije jeste nedostatak transparentnosti, uključivanja javnosti i prezentovanja analiza. Bez toga ovo stvarno vodi u jednu neozbiljnu i rizičnu situaciju – ocijenio je Popović.
Minimalne zarade bi trebalo da budu veće od januara iduće godine, a Vlada planira da sredstva za to obezbijedi kroz smanjenje poreskog opterećenja na zarade, povećanje stopa poreza na dobit te preuzimanje dijela poreskog kolača od opština. Ovim zakonskim izmjenama planirano je da se, između ostalog, u potpunosti ukinu doprinosi za penzijsko osiguranje.
Ustavni sud
Za Popovića je to posebno problematično i vidi prostor da Ustavni sud reaguje po službenoj dužnosti i ispita ustavnost takvog rješenja.
- Ko je nas pitao hoćemo li mi da se odreknemo našeg penzionog modela u koji smo već debelo zagazili? Evo, ja imam negdje blizu 15 godina radnog staža, odvajao sam za neki penzioni fond da bi sadašnje generacije primale, a da bih ja kasnije od drugih primao penziju. Odakle nekom pravo da meni penziju izjednači sa bilo kojom drugom osobom koja je doprinosila možda manje? Ovo je pitanje ustavnosti i ja se nadam da institucije više neće biti nijeme. U stvari, da će prije svega konačno odreagovati Ustavni sud koji bi trebalo to da uradi po svojoj inicijativi – kazao je Popović.
Osim na nedostatak transparentnosti, Popović ukazuje i na elemente diskriminacije.
– Znamo da je minimalna zarada socijalna poluga, ali zaposleni ne mogu da se diskriminišu po statusu obrazovanja. Znači, ne možemo da dijelimo minimalnu zaradu, hoćemo li nekom ko je srednjoškolac povećati za ovoliko, a visokoškolcu ovoliko. Jednostavno, to je diskriminatorno. E sad, mi ekonomisti i pravnici često ne vidimo jednako istu situaciju – kazao je Popović.
Komentarišući to što će se danas pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet razmatrati prijedlog budžeta DRI za iduću godinu, Popović naglašava da je prijedlog pripremljen bez prethodne informacije o planiranim uvećanjima zarada.
- To nas dovodi u jedno stanje neizvjesnosti, generalno, i ne samo po pitanju zarada, nego po pitanju i ostalih stavki koje smo planirali budžetom. Tu su i druge nabavke potrošnih materijala, je li to sad realno više u ovim okolnostima – pita se Popović.
