- Izvještajna godina je započeta sa 37.934 predmeta, primljeno je 93.439, završeno je 95.827, tako da je neriješenih predmeta samo 35.546 ili 27,06 odsto - navela je Medenica.
Smanjen je i zaostatak predmeta iz 2011. i ranijih godina za 71,63 odsto, što je, kako je navela, u posljednje tri godine najveći procenat.
- U crnogorskim sudovima iz 2011. i ranijih godina imamo nezavršenih svega 10.474 predmeta - naglasila je Medenica.
Medenica je navela da je na unutrašnjem planu sudska vlast odavno prevazišla slabost koja se ogledala u velikom broju nezavršenih starih predmetima.
- Na unutrašnjem planu sudska vlast je već odavno prevazišla nekada jako izraženu slabost, koja se očitavala u velikom broju nezavršenih starih predmeta i nedostatku povjerenja građana u rad sudova, jer su postupci dugo trajali i nije se poštovao Zakon o zaštiti suđenja u razumnom roku. Pojačani su unutrašnji kapaciteti i radi se na podizanju nivoa kvaliteta rada svakog nosioca sudijske funkcije i ujednačenosti sudske prakse. Sistem odgovornosti, svakog nosioca funkcije ponaosob, bio je posebno iskazan i posebno praćen, stvorena je takva sudska struktura sa dodatnim obukama i stručnim usavršavanjem koja sada ima najznačajniju ulogu u opštoj demokratizaciji društva i posebno ustanovljavanju pravnog poretka koji mora obezbijediti jednakost građana pred zakonom i vladavinu prava u Crnoj Gori kao pravnoj državi - kazala je Medenica i dodala:
- Sud i sudije ne mogu biti samo puki izvršitelji norme, bez obzira da li je ona nastala u međunarodnom ili nacionalnom pravnom poretku. Ovi akteri moraju i treba da budu aktivni i kreativni tumači prava i stvaranja pravnih normi, posebno ako se zna da tadašnje ustrojstvo, zasnovano na različitim pravnim izvorima, de fakto, ne poznaje pravne praznine niti zakonsku normu, i sagledava istu samo u njenom čisto formalnom izazovu. Izazovi su praksa Evropskog suda za ljudska prava, kojoj se ovako otvoren i transparentan sudski sistem svakodnevno u odlučivanju prilagođava. Međutim, izazovi za sudstvo tek predstoje.
Naime, Ustav je politički i najstatičniji akt koji se vrlo teško mijenja i na čiju izmjenu sudska vlast ne može uticati, ali iskazuje objektiviziranu tezu za promjenama Glave V, koja se odnosi na sud, jer će se novim konceptom izbora predsjednika Vrhovnog suda, broja, sastava i načina izbora članova Sudskog savjeta postići četiri ključna principa na kojima mora počivati pravosuđe, a to su nezavisnost, odgovornost, efikasnost i efektivnost, a sve u cilju zaštite prava i interesa građana kao fundamentalnog i suštinskg cilja svakog društva - zaključila je Medenica.
Komentarišući stav Socijaldemokratske partije da bi reformu pravosuđa trebalo sprovesti kroz opšti reizbor sudija, Medenica je podsjetila da u Crnoj Gori postoje tri grane vlasti - od kojih je jedna sudska.
- Ako jedna grana vlasti svako malo šalje poruku sudskoj da će biti reizbor, ko je onda tu željan da ugrozi samostalnost i nezavisnost sudstva? Sama ta poruka to pokazuje - kazala je Medenica.
Ona je naglasila da se u Crnoj Gori nije desila neka revolucija, niti su urušene institucije sistema.
- Zašto reizbor i ko bi ga sproveo? Sudski savjet bira sudije, ko će izabrati te sudije u Sudskom savjetu - navela je Medenica.
Ona je ukazala na negativno iskustvo iz Srbije koja je, kako je navela, kroz reizbor urušila kompletno sudstvo i njegovu samostalnost, nezavisnost i pouzdanost, uz ogromne materijalne troškove, s obzirom na to da su sve reizabrane sudije primale novčane nadoknade, što je tu zemlju koštalo 11,5 miliona eura.
- Nijesmo ekonomski jaka država da bi mogli taj smio poduhvat pokrenuti. Uz to, šta bi bilo sa predmetima ako bi godinu čekali, i ko bi kasnije to završio - dodala je Medenica.
Prema njenim riječima, najbitnije u svoj toj priči je to što u Crnoj Gori nema „rezervnih sudija“.
- Naš problem je nedostatak kapaciteta. U Višem sudu u Bijelom Polju poništen je konkurs jer su se javila dva kandidata na mjesto sudije, a nijedan nije ispunjavao kriterijume. Sa čime ćemo to zamijeniti sudije - upitala je Medenica.
Ona je kazala da treba jačati Sudski savjet i njegovu kredibilnost. - Da se odgovornost podigne na tom nivou, i da sudska vlast sama odstrani one koji su nestručni, nesavjesni i nedostojni svoje funkcije - precizirala je Medenica.
Na pitanje ko će kontrolisati Sudski savjet i sudove, s obzirom na to da je kontrolno saslušanje u parlamentu odbila uz obrazloženje da bi to bilo urušavanje samostalnosti sudske vlasti, Medenica je upitala - da li sudska vlast kontroliše zakonodavnu?
- Ako mi ne kontrolišemo njih, zašto bi oni nas? Naš rad je transparentan, i dozvolite da mi naše probleme rješavamo bez kontrolnih saslušanja - kazala je Medenica i dodala: „ko je taj parlamentarac koji može, kad god mu padne na pamet, iz ličnih, političkih ili nekih drugih razloga, da dovede sudiju i da ga na odboru saslušava kako je sudio? To je urušavanje pravnog poretka ove države, i mi to sigurno nećemo dozvoliti“, poručila je Medenica.
Na pitanje da li je urušavanje pravnog poretka ukidanje presuda u najvažnijim slučajevima, ona je zatražila od novinara da joj navede jedan sudski sistem gdje nema ukidanja presuda.
- U Zagrebu se tri godine čeka na odluku Vrhovnog suda, u postupku po žalbi za ministra unutrašnjih poslova. Ukinuta odluka, pa nikome ništa. Kod nas vidite kako su rokovi kratki - dodala je Medenica.
Upitana smatra li, s obzirom na ukidanje presuda u nekim važnim slučajevima, da su sudstvo i tužilaštvo dovoljno profesionalne i snažne institucije, da bi se mogle oduprijeti pritiscima, ona je kazala da se nikada ne može tvrditi da su institucije toliko snažne da se mogu oduprijeti bilo kakvim pritiscima.
- Mi se branimo mehanizmima sa kojima raspolažemo, i možemo tvrditi da na nas, apsolutno, ne može uticati bilo kakav pritisak. Da li ti pritisci postoje na strani tužilaštva, to ne možemo da cijenimo, ali ono što je za nas veoma značajno je to - da nijednom pritisku nećemo podleći - naglasila je Medenica.
Upitana da li su skandalozne presude koje se ukidaju po dva puta, ona je kazala da „apsolutno nijesu“.
- Ne, apsolutno. Za to postoje više instance. Kad bi svaka optužba bila osuđujuća presuda, gdje bi nam bila zaštita prava i gdje je tu zakonitost - upitala je Medenica.
Na pitanje da prokomentariše ocjenu bivšeg državnog tužioca Ranke Čarapić da je odluka Apelacionog suda u slučaju Šarić bila više akademizam, nego bavljenje činjenicama, ona je kazala da će Vrhovni sud dati konačnu riječ što se tiče predmeta Šarić.
- Odluka Vrhovnog suda dio je pravnog poretka, pa ne može ni Ranka Čarapić da je obrazlaže i da stavlja zamjerke presudi Vrhovnog suda u predmetu Bukovica - dodala je Medenica.
Upitana ima li ambicija da budete predsjednik Vrhovnog suda i u proljeće naredne godine, ona je kazala da to zavisiti od toga „kako će proći ustavne promjene“.
