Roman o savjetniku Henrija VIII, Tomasu Kromvelu nastavak je „Vučjeg legla“ za koji je Mantelova takođe osvojila, Buker 2009. godine. Za nagradu Kosta bila je u finalu sa još četiri finalistkinje glavne kategorije za knjigu godine, vrijedne 30.000 funti. Mantelova je, povodom kritika da dobija previše nagrada, izjavila da nema namjeru da se izvinjava.
- Nije mi žao, srećna sam i potrudiću se da piše još knjiga koje će biti vredne novih nagrada - rekla je ona u utorak, na uručenju nagrade Kosta u Londonu.
Pojasnila je da piše već godinama i da duže vrijeme nije bila među laureatima, već samo u užim izborima.
- Stvari su se promijenile i osjećam da se moja sreća proijmenila, ali to nije tačno. Ono što se promijenilo je vjerovatno to što radim na projektu koji odgovara mojoj snazi i koji je došao na vrijeme, kada sam spremna za njega - rekla je Hilari Mantel.
Predsjedavajuća žirija, Dženi Marej, izjavila je da je knjiga Mantelove „jedostavno bila najbolja“, što je jednoglasno zaključeno.
Prvi put u istoriji književne nagrade Kosta, nekadašnje Vitbred, u finalu su bile samo žene, pobjednice u svih pet kategorija – za roman, debitantski roman, biografiju, poeziju i knjigu za djecu. Finalistkinje su primile čekove na po 5.000 funti.
U konkurenciji za Kosta nagradu za knjigu godine bila je Meri Talbot sa suprugom Brajanom u kategoriji biografskih radova sa grafičkom novelom „Dotter of Her Father's Eyes“. To je biografija ćerke Džejmsa Džojsa, isprepletena s memoarima Meri Talbot o njenom problematičnom odnosu sa ocem, uglednim poznavaocem Džojsovog djela, Džejmsom Atertonom. Kosta nagradu za debitantski roman osvojila je novinarka i kritičarka Frančeska Sigal za „The Innocents“, čija se radnja odvija u jevrejskoj zajednici u sjeverozapadnom Londonu, a inspirisana je „Dobom nevinosti“ Edit Vorton. Škotska pjesnikinja Katlin Džejmi dobila je Kosta nagradu za poeziju, za zbirku „The Overhaul“, a autorka, ilustratorka i aktivistkinja za prava disleksičara Seli Gardner nagrađena je za knjigu za djecu, roman „Maggot Moon“.
Nagrada Kosta, koju finansira istoimeni lanac kafea, dodjeljuje se piscima u Velikoj Britaniji i Irskoj za djela objavljena u protekloj godini. Ustanovljena je 1971. godine kao Vitbred, ali je 2006. godine lanac Kosta kafe preuzeo sponzorstvo i promijenio ime tog priznanja.
Nagrada za knjigu godine ustanovljena je 1985, a od tada je deset puta dodijeljena za roman, četiri puta za debitantski roman, pet puta za biografsko djelo, sedam puta za poeziju, a samo jedan put za knjigu za djecu. Pisac Endrju Miler bio je laureat Koste za knjigu 2011. godine, za roman „Pure“, inspirisan Francuskom revolucijom.