Simović je u emisiji "Nedjeljom o selu i poljoprivredi" na 1. programu Radija Crne Gore rekao da je agrobudžet za 2020. godinu, u iznosu od 61 milion eura, veći za čak 8,3 miliona.
"Agrobudžet je uvećan za 8,3 miliona eura. To je samo jedan od konkretnih efekata naše ekonomije i ostvarenog ekonomskog rasta", rekao je Simović.
Nije samo veći agrobudžet rezultat ostvarenog ekonomskog rasta, kaže Simović, i navodi da se efekti ekonomske politike Crna Gora ogledaju u boljim uslovima u zdravstvu i prosvjeti. Više se novca, kaže, izdvaja za opremanje zdravstvenih i obrazovnih ustanova, ali i rast plata u ta dva sektora.
"Imamo penzije bez dana kašnjenja. Gledamo kako da nađemo prostor za povećanje penzija, jer penzioneri to zaslužuju. Imamo sve izdašniji kapitalni budžet kao posljedicu ekonomskog rasta, u finalizaciji smo prve dionice autoputa", rekao je Simović.
Novi agrobudžet je, kaže, velika šansa za brojne korisnike - lokalne samouprave, preduzetnike, poljoprivrednike...
"Agrobudžet je veoma važan pokretač investicija i drugih ulaganja. Sada možemo da napravimo jasan predračun koji govori da će zbog agrobudžeta biti pokrenut investicioni zamah u poljoprivredi od 100 miliona eura", rekao je Simović.
U ovogodišnjem agrobudžetu poseban je podsticaj dat ženama, i onima koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Najavio je da će se i u narednim godinama truditi da se obezbijede stope rasta agrobudžeta.
Brojne novine u korist malih farmera
U ovogodišnjem Agrobudžetu definisano je ukupno 57 posebnih mjera za poljoprivredu, ribarstvo i operativne programe. Govoreći o novinama, Simović je rekao da su one rezultat stalnih razgovora sa korisnicima i otvorenosti da se čuju i uvaže njihove sugestije.
„Uvijek sam se zalagao za veću podršku malim farmerima, jer su oni čuvari naše tradicije i opstanka života na našem selu. I najveći broj gazdinstava su upravo mala gazdinstva. Takav odnos je i usklađen i sa EU poljoprivrednom politikom jer i u EU mala gazdinstva sve više postaju predmet pažnje. Zbog toga i u ovoj godini nastavljamo sa takvim opredjeljenjem – povećavajući obuhvat i visinu podrške po gazdinstvu“, kazao je Simović.
Tako u stočarstvu premije po grlu će se dobijati za sva grla ako je zadovoljen minimalni broj grla, a do sada su premije bile za grla koja su iznad minimuma.
Novina je da će se premije za mlijeko od sredine godine uplaćivati na žiro račune farmera. Novina je i jednostavnija procedura kod podrške za preradu mlijeka na gazdinstvu. Novina su i veće premije za biljnu proizvodnju, veće premije za izdig na katune, veća podrška za nabavku matica i preradu voska i podrška za nabavku opreme i pribora u pčelarstvu. Takođe, od ove godine biće širi obuhvat opština za Program Voće i mlijeko za škole, gdje će pored Danilovgrada, Kolašina, Bijelog Polja i Berana biće uključeno još sedam opština: Šavnik, Žabljak, Plužine, Mojkovac, Petnjica, Andijevica i Ulcinj.
Obezbijeđena je dodatna podrška kod određenog broja mjera za žene i za proizvođače koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Simović je iskazao uvjerenje da će u ovoj godini biti pokrenuta i nova mjera – podrška diverzifikaciji – podrška seoskom turizmu i zanatima.
Mladim nezaposlenim po 10.000 eura
I ove godine, kroz Agrobudžet biće nastavljen program Mladi farmeri, kroz koji mladi nezaposleni ljudi mogu dobiti po 10.000 eura besporatnih sredstava da započnu bizis u poljoprivredi. Ovaj program pokrenut je prije tri godine i do sada je, kako je Simović podsjetio, podržano 150 mladih farmera, od kojih je 70% je sa sjevera.
IPARD – velika šansa za proizvođače, ali i zajednički izazov
Potpredsjednik Vlade kazao je da je IPARD program podrške velika šansa i veliki izazov, i za administraciju i za korisnike. „Za administraciju da sama savlada zahtjevne EU procedure, a korisnici da pripreme odgovarajuće zahtjeve sa biznis planovima, da obezbijede predfinansiranje da bi dobili značajnu bespovratnu podršku“, kazao je Simović.
„Prošla godina je protekla u realizaciji prva dva javna poziva za primarnu proizvodnju i za preradu. Dosta vremena i energije potrošeno je na ugovaranje i ugovorena su 264 projekta. Moram konstatovati da je dosta vremena potrošeno za dopunu dokumentacije jer je kod velikog broja zahtjeva bilo dosta nedostataka. Trebalo je obaviti detaljnu i administrativnu i terensku kontrolu prije ugovaranja. Bitno je da možemo kazati da se širim Crne Gore sada realizuju investicije od 25 miliona eura uz bespovratnu podršku od 10 miliona eura, što predstavlja prvi veliki investicioni ciklus. Koristim ovu priliku da pozovem korisnike da budu efikasniji i da brže dostavljaju dokumentaciju koja im je tražena od nadležnog direktorata kako bi ostvarili podršku“, kazao je Simović.
Podsjetio je i na drugi veliki investicioni ciklus koji čine investicije koje će biti podržane kroz drugi poziv za preradu za koji su krajem decembra prošle godine stigla 52 zahtjeva, vrijednosti investicija od 38 miliona eura investicije i 16 miliona eura bespovratne podrške. „Krajem februara objavićemo drugi javni poziv za primarnu proizvodnju. Očekujemo značajan broj zahtjeva u okvir ovog trećeg velikog investicionog ciklusa“, kazao je Simović najavljujući da će očekivani IPARD javni poziv za seoski turizam biti četvrti veliki investicioni ciklus.
Stvaranje nove vrijednosti najbolji odgovor na sve pokušaje zaustavljanja Crne Gore
„Nastavljamo zajedno. Poljoprivredni proizvođači, preduzetnici, lokalne samouprave, naši evropski i drugi međunarodni partneri. Sa ciljem da unaprijedimo konkurentnost poljoprivrede, povećamo obim proizvodnje, osvojimo nove standarde, nova tržišta i otvorimo nova radna mjesta, poručio je Simović na kraju emisije.
Takav odnos, kako je rekao, obezbijediće stvaranje nove vrijednosti i unapređenje kvaliteta života građana, što vodi Crnu Goru napretku.
„Takav odnos i takav pristup biće najbolji odgovor na sve pokušaje zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu i napretku. Dalji napredak Crne Gore najbolji je odgovor na pojave koje troše značajnu društvenu energiju, izbjegavajući unutarcrnogorski dijalog koji je najbolji put za prevazilaženje nesporazuma i podjela i koji je garant novog civilizacijskog iskoraka i ukupnog napretka na bobro svih građana. Zar nije poljoprivreda najbolji sinonim potrebe zajedništva i sloge. Zar nijesu nekadašnje seoske mobe upravo bile najbolji iskaz takvih potreba. To su bile mobe za dobro i napredak svojih porodica, svojih komšija, svoga sela i svoje države. U poljoprivredi znamo samo za takve mobe“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.
