Na izložbi su prikazane skulpture, reljefi, grafike, fotomontaže maketa spomenika u eksterijeru i fotografije.
- Da slovo može biti i umjetničko djelo govore nam inventivni umjetnički radovi Miška Babovića, u različitim tehnikama i materijalima, namjenski rađeni povodom izložbe slovu /riječi u čast. Pisana, tiskana ili ondašnjim jezikom rečeno – rukopečaćena, sačuvana riječ s kraja petnaestog vijeka ostala je u amanet i nazaborav u prvim štampanim djelima ljudi s ovdašnjih prostora - kazala je, otvarajući izložbu, direktorica Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, dr Anastazija Miranović.
Ona je istakla da pisana riječ, pored fundamentalne, komunikativno-interaktivne uloge prenosioca značenja/poruke, prosvjećenja i edukacije, ima i vrlo značajnu esetsku, i u te svrhe primjenljivu vrijednost, što pokazuje Miško Babović svojim umjetničkim djelima.
- Artikulišući Božidarova slova u različitim medijima - skulpturi, grafici, fotografiji, inastalaciji ljepota likovnosti inicijala i drugih slova, onamentalnih ukarasa, vinjeta, lozica, kao i ostalih dekorativnih elemanta očituje se u Babovićevim radovima, kroz stari/novi kontekst i ambijent - kazala je dr Miranović i dodala da kada Babović inpostira Božidarova / svoja monumetnalana slova u mjesta njihovog izvorišta - na oblale Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, pored manastira, on ih vraća prapočecima, tvoreći identitetske bilborde današnjice.
Babović, prema njenim riječima, svoja slova/riječi smješta u glinenu ravan, vraća ih zemlji, ali i kači na zid, kao slike, ikone, grafike i/ili pozicionira kao trodimenzionalne forme/skulpture od metala, kojima poput epitafa daje simboličku i dekorativnu, konstruktivno - strukturalnu ulogu. Majstorstvo izrade potvrđuju njegovu zanatsku umješnost, a poznavanje i iskustvo u radu s različitim materijalima, lakoća i domišaljatost egzekucije, uz raskošan talenat, produkuje umjetnost visokih kvalitativnih vrijednosti.
- Znani i neznani praoci naše pismenosti ostavili su nam u zalog identitetske stigmate kontinuiteta, koji nas snažnije i trajnije od svih ostalih inicijacija mapiraju na kulturološkoj civilizacijskoj karti svijeta. Jedan od njih čije nam ime pronosi slavu pismenosti je Božidar Vuković Podgoričanin. Narodni muzej je uz radove Miška Babovića želio podsjetiti na te krucijalne identiteske međaše i makar u godini jubileja otkriti ih ispod vela istorije - zaključila je dr Anastazija Miranović.
Umjetnik Milivoje Miško Babović kazao je da je ideja za izložbu nastala prije dva mjeseca zahvaljujući dr Anastaziji Miranović, Narodnom Muzeju i njegovim prijateljima sa fakulteta. Takođe je istakao da njegova ideja, koja je stara preko 25 godina, da svaki grad i glavne institucije kulture u Crnoj Gori dobiju po jedan znak iz naših starih štamparija koji ih određuje, još nije realizovana.
Milovoje Miško Babović rođen je 1953. godine u Petnjiku kod Berana. Godine 1979. diplomirao na Vajarskom odsjeku FLU Beograd u klasi prof. Nikole Jankovića. Četiri godine kasnije magistrirao je na istom odsjeku u klasi prof. Vojina Stojića. Član je ULUCG. Redovni je profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja.
Kustosi izložbe, koja će biti otvorena do 25. marta naredne godine, su dr Anastazija Miranović, Ljiljana Karadžić i Slobodan Vušurović.
