Hatčinson: Ne znam za slučajeve seksualnog zlostavljanja žena u NATO alijansi

„U prošlosti, vojska je smatrana muškim poslom u kojem nema mjesta za žene, ali se vrijeme promijenilo.  Poenta vojske danas jeste da bude različita, da raspolaže sa različitim ljudstvom i da bude operativno efikasna. Svi NATO saveznici su otvoreni za žene“, objašnjava za naš portal specijalna predstavnica Generalnog sekretara NATO-a za žene, mir i bezbjednost, Kler Hatčinson.
Hatčinson: Ne znam za slučajeve seksualnog zlostavljanja žena u NATO alijansi
Ivona Drobnjak
Ivona DrobnjakAutor
Portal AnalitikaIzvor

Hatčinson ističe da je prioritet NATO-a povećanje broja žena na liderskim funkcijama.

„Nije dobro imati samo 50 odsto niže rangiranih žena, morate ih imati i na liderskim pozicijama, u vojnim i u civilnim sektorima. Mislim da će trebati dosta vremena da se promijeni percepcija vojske, ali smo odlučni, imamo cilj i znamo u kojem pravcu idemo“, objašnjava Hatčinson.

U nastavku pročitajte i o uticaju žena na mir i sigurnost u NATO savezu, o nasilju nad ženama, o najvećim problemima Crne Gore u oblasti rodne ravnopravnosti...

ANALITIKA: U prošlosti je primarna uloga žene bila da bude domaćica. Danas se to promijenilo, međutim, čini se da se premalo pažnje posvećuje povezivanju ženskih iskustava rata sa međunarodnim programom mira i sigurnosti. Koliki je zapravo uticaj žena u promovisanju mira i sigurnosti u NATO savezu?

HATČINSON: Drago mi je što se percepcija žena promijenila, što nijesu više samo domaćice,  već daju doprinos društvu. Mi vjerujemo u jednake mogućnosti, da žene imaju sposobnost da rade u sektoru rada, odbrane, ekonomiji, tamo gdje požele da rade. Mogli smo primijetiti da je ranije bilo diskriminacije u odnosu na žene u pogledu bezbjednosti, mira i sigurnosti i nije im bilo dozvoljeno da doprinesu u restauraciji bezbjednosti i sigurnosti. Nakon usvajanja rezolucije 1325 to se promijenilo i sada vidimo da je bezbjednost i sigurnost povezana sa pravima žena. Znamo da su društva u kojima postoji rodna ravnopravnost sigurnija, prepoznajemo da je rodna ravnopravnst povezana i sa ekonomskim rastom. NATO može da implementira principe rezolucije 1325, da prihvati programe, koji zaista promovišu jednakost polova u našim misijama i operacijama, ali takođe u političkim sjedištima. Došlo je do pozitivnog pomaka, NATO je prihvatio taj pozitivni pomak i promjenu, ali ima još  dosta toga za uraditi.

ANALITIKA: Postoji mišljenje da je vojska samo za muškarce. Da li je to tako i koji su benefiti za žene ukoliko rade poslove pri vojsci?

HATČINSON: Mnogo ljudi vjeruje da je NATO samo vojna organizacija, međutim nije, već je i politička organizacija. Takođe, mnogi vjeruju da žene  ne žele da budu u vojsci, policiji ili bilo kojim oružanim snagama i to nije istina. Žene su kao i muškarci zainteresovani za razne poslove zbog različitih razloga. U prošlosti, vojska je smatrana muškim poslom u kojem nema mjesta za žene, ali se vrijeme promijenilo.  Poenta vojske danas jeste da bude različita, da raspolaže sa različitim ljudstvom i da bude operativno efikasna. Svi NATO saveznici su otvoreni za žene i uvećavaju broj poslova koje žene obavljaju. Ukupno imamo 11 procenata žena raspoređenih u NATO nacijama, a broj zapošljenih žena se uvećava u svim sferama vojske. Vojska ne treba samo muškarce, trebaju im naravno i žene. Ideja je da možete poslati čovjeka, muškarca ili ženu u bilo koju vrstu borbe ili sukoba i da će  podjednako obaviti posao. Mi u NATO-u znamo da trebamo da imamo više žena, jer pored toga što  je operaciono efikasno, ispravno je. Kod naših saveznika promovišemo uključivanje što više žena u oružane snage.

ene-u-vojsci

ANALITIKA: Prethodno ste naglasili da NATO, osim što je vojna jeste i politička alijansa...  Ali, da li je ipak teže ženama da rade ovdje, nego što je to muškarcima?

HATČINSON: Mislim da bilo koji posao može biti težak. NATO traži pametne ljude da rade u političkim sferama, ali takođe i u vojnim. Mislim da sve što se radi u konfliktnim područjima jeste teško.  Naš zadatak je da politiku NATO-a učinimo inkluzivnom, moramo imati više žena na većim položajima. Žene čine oko pedeset odsto ljudstva u našim državama  i ako imamo samo zapošljene muškarce ne zastupamo cijelo društvo. Generalni sekretar NATO-a naveo je da je prioritet povećati broj žena na liderskim funkcijama. Nije dobro imati samo 50 odsto niže rangiranih žena, morate ih imati i na liderskim pozicijama, u vojnim i u civilnim sektorima. Mislim da će trebati dosta vremena da se promijeni percepcija vojske, ali smo odlučni, imamo cilj i znamo u kojem pravcu idemo.

ANALITIKA: Iako je situacija danas bolja, nego što je bila ranije, žene i dalje nijesu u istom položaju kao muškarci. Žene su i dalje žrtve različitih oblika nasilja, kako da se to poboljša?

HATČINSON: Nasilje nad ženama je najveća prijetnja ravnopravnosti polova i mirnom, demokratskom društvu. Ono što znamo jeste da u svakom društvu ima nasilja nad ženama. Zaista moramo da prepoznamo nasilje nad ženama, jer je to glavna kočnica u primjenjivanju svih konvencija i negativno utiče na sve sfere, od ekonomskog rasta, obrazovanja... Takođe, 71 odsto žrtava trafikinga su žene i djevojke. Moramo da se borimo protiv svih vrsta nasilja i pokušati da ih zaustavimo. Muškarci moraju da budu patrneri u ovome i da razumiju posljedice nasilja, šta se dešava sa porodicom, zajednicom kada ne možemo da imamo život u miru.

ANALITIKA: Da li znate za neke slučajeve seksualnog zlostavljanja ili nasilja nad ženama u NATO alijansi?

HATČINSON: Ne, imamo veoma striktna pravila i to je nešto na šta smo jako ponosni. Prije nekoliko nedjelja smo podržali politiku borbe protiv seksualnog zlostavljanja i to je politika koja će se primjenjivati svuda, da bi bili sigurni da je naš profesionalizam na najvećem mogućem nivou. Takođe, imamo visoke kriterijume što se tiče uvreda, nultu toleranciju nasilju nad ženama u vojskama naših saveznika, bilo kakvog oblika zlostavljanja. NATO to shvata ozbiljno, to se proteže od najvećih rangova do civila i Crna Gora je jedan od naših saveznika koja podržava  politiku protiv seksualnog zlostavljanja.

ANALITIKA: Nedavno ste naveli da je Crna Gora dobar primjer afirmacije rodne ravnopravnosti u bezbjednosnom sektoru. Koji su glavni problemi i nedostaci Crne Gore na ovom polju?

HATČINSON: Ne postoji zemlja u svijetu koja je skroz implementirala rodnu ravnopravnost. Ima još puno toga da se uradi i mislim da poteškoće u Crnoj Gori nisu različite od bilo koje druge države. Moramo se boriti za povećanje zaposlenosti žena, raširiti poslovnu ponudu za žene,  boriti se protiv nasilja, trafikinga, biti sigurni da obrazovanje podržava ženu da bude poslovno unaprijeđena, da može biti jednak partner sa muškarcem u ekonomskom smislu. Zanimljivo je što 50 posto aplikacija za crnogorsko Ministarstvo odbrane dolazi od strane žena. Crna Gora vodi u nekim sferama, jer u nijednoj državi ne postoji toliki broj aplikacija u odnosu muškarac - žena i druge članice mogu da se ugledaju na vas. Zaista sam impresionirana sa onim što sam vidjela, ali očigledno ima puno toga da se uradi. Ono što je najbitnije jeste što se prepoznaje politička volja od strane ministra i Vlade, koju ne vidite uvijek, a politička volja je najvažnija i ona pomjera granice u dostizanju prave polne jednakosti. Takođe, volja za borbom protiv trafikinga je odličan znak. Veoma sam impresionirana napretkom Crne Gore.

Foto: OSCE

Portal Analitika