Naučnici tvrde da su psi doprinijeli istrebljenju desetak vrsta divljih ptica i drugih životinjskih vrsta.
Tako su postali treći najveći grabljivci koje su sa sobom doveli ljudi, poslije mačaka i pacova.
Psi predstavljaju prijetnju po skoro 200 životinjskih vrsta širom svijeta, kaže se u studijama. Neke od ovih vrsta su pred istrebljenjem.
Ipak lutalice i slobodni psi rijetko se pominju u javnosti kao predatori, kažu konzervacionisti.
„Konzervacionisti u Čileu i na drugim mjestima smatraju da je neophodno kontrolisati uticaj divljih i slobodnih pasa na životinjski svijet", navodi se u studiji sprovedenoj na psima u Čileu.
Pokazalo se da vlasnike pasa ovaj problem uopšte ne zanima i da mnogi ljubimcima dozvoljavaju da se slobodno kreću u divljini.
„Pseća predacija i zlostavljanje zabilježeni su u slučaju većine zemaljskih sisara koji nastanjuju Čile, uključujući tri vrste kanida (sisari iz porodice pasa) i tri vrste jelena", izjavio je za BBC Eduardo Silva-Rodrigez, jedan od autora ove studije.
Milijardu pasa
Procjenjuje se da na svijetu ima milijardu pasa. Neki su divlji, neki slobodni, a neki u potpunosti zavise od ljudi.
Ne zna se koliko je tačno lutalica i slobodnih pasa, ali konzervacionisti kažu da njihov broj definitivno raste.
„To je popriličan razlog za ozbiljnu zabrinutost", rekao je za BBC Pjero Đenovezi, šef specijalističke jedinice za invazivne vrste pri konzervacionom tijelu IUCN-a.
„Kako broj ljudskog stanovništva raste, isto se dešava i s brojem pasa, a ovaj problem mogao bi da postane još gori."
Napadnute vrste
Od oko 200 vrsta za koje se tvrdi da ih ugrožavaju lutalice i slobodni psi, 30 je na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta označeno kao ozbiljno ugroženo, 71 ugroženo, a 87 ranjivo.
Skoro polovina ovih vrsta su sisari, 78 njih su ptice, 22 reptili i tri vodozemci.
Regioni na najvećem udaru su dijelovi Azije, Centralna i Južna Amerika, Karibi i delovi Okeanije, prema studiji objavljenoj u Biološkoj konzervaciji.
Eksperti kažu da pravi problem predstavljaju napušteni psi i oni kojima je dozvoljeno da se slobodno kreću.
Brojni uticaji
Psi utiču na životinjski svijet na pet načina.
Postali su grabljivci i ubijaju divlje životinje, narušavaju ekosistem, prenose bolesti na životinjski svijet, nadmeću se s njima u lovu i ukrštaju se sa srodnim vrstama.
„Preko naših zamki sa kamerama saznali smo da psi ulaze u pećine u koje ris odnosi ulovljen plen, a imamo i snimke pasa kako jedu strvine", rekla je Izabela Vierzbovska, naučnica sa Univerziteta Jagielonijan u Poljskoj.
„Primjetili smo i da se ris veoma uznemiri kad otkrije da je u pećinama boravio neki drugi grabljivac i hranio se njegovim plijenom."
Studije su pokazale da su psi doprinijeli istrebljenju najmanje osam vrsta ptica, uključujući novozelandsku prepelicu.
Na društvenim mrežama su se pojavile i slike divljih pasa koji love i ubijaju ugrožene vrste u raznim dijelovima svijeta.
Lovina
Jedna od najupečatljivijih je slika sniježnog leoparda kog love tri divlja psa na Tibetu i polarni medved kog su opkolila tri slobodna psa.
U Čileu skoro 70 odsto pudua, najmanjih jelena na svijetu koji su dovedeni u rehabilitacione centre, bilo napadnuto, prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Oriks.
Studija sprovedena u više od 30 nacionalnih parkova Brazila pokazala je da je prisustvo domaćih pasa uticalo na 37 lokalnih životinjskih vrsta.
U indijskoj državi Radžastan, preostalo je manje od 100 velikih indijskih droplji, inače ugrožene vrste, a čak i one su ugrožene zbog pasa.
„Ovaj problem postoji i raste u regionu indijskih Himalaja više od posljednjih deset godina", kaže Abi Vanak, ekspert za invazivne vrste, koji je napisao brojne izvještaje o tom problemu.
On sada proučava koliko duboko psi zalaze u rezervate tigrova u Indiji.
Psi i bolesti
Neki eksperti tvrde da je životinjski svijet u mnogim dijelovima svijeta pogođen bolestima koje prenose psi.
„Direktno nasrtanje pasa je mnogo manja prijetnja, glavni problem ovde predstavlja širenje bolesti sa pasa na divlje životinje, najviše bjesnila i pseće kuge", rekao je Arnulf Kencke, direktor konzervacije vrsta pri Svjetskoj fondaciji za prirodu u Njemačkoj.
„Iznova i iznova dolazi do epidemije ovih bolesti među ozbiljno ugroženim etiopskim vukovima, na primjer, kao i epidemije bjesnila u Indiji i Nepalu."
Problem sa vukovima
U Evropi, kažu eksperti, problem je malo drugačiji.
Tu se brinu zato što se divlji i slobodni psi ukrštaju sa vukovima.
„A to predstavlja prijetnju po vukove", kaže Moric Klose, iz Svetske fondacije za prirodu.
„Ako to bude nastavilo da se dešava, izgubićemo čistotu vučjih gena."
Kontroverza oko ubijanja
Ubijanje divljih i slobodnih pasa kao rješenje kontroverzno i zabranjeno je u nekoliko zemalja.
„Kampanje ubijanja da bi se smanjila ili eliminisala pseća populacija ne samo da su nehumane već i neefikasne, jer stvaraju vakuum u populaciji koji brzo popunjava priliv novih pasa iz drugih oblasti", kaže Keli O'Meara, potpredsjednica za životinjske ljubimce pri Međunarodnom humanom društvu.
„Ključno je rješavati konflikte na efikasan i održiv način postepeno smanjujući populaciju pasa preko programa humanog kontrolisanja, uključujući uklanjanje jajnika i škopljenje pasa kako bi se smanjila njihova ukupna brojka, a potom masivna vakcinacija kako bi se osiguralo da populacija ostaje zdrava i bez bolesti."
Konzervacionisti kažu da, iako je nekoliko studija pokazalo da ovaj problem postoji, nije bilo sveobuhvatnih predloga za njegovo rješavanje.
Ukoliko do toga ne dođe - a posebno s porastom populacije ljudi i pasa - svijet divljih životinja i nadalje će najvjerovatnije ostati ugrožen.
