Anksiozni poremećaj nije jedini anksiozni poremećaj koji ćete iskusiti. Možda će vas uhvatiti poneki panični napad, odnosno iznenadni i intenzivni strah koji dolazi i odlazi u roku od nekoliko minuta, ili raznorazne fobije (intenzivan strah od određene stvari, poput pauka ili zatvorenih prostorija). Ali svi anksiozni poremećaji imaju jednu zajedničku stvar - anksioznost je stalna i ometa vaš svakodnevni život.
Sljedećih osam znakova mogu vam otkriti jesu li vaši anksiozni "napadi" samo trenutna "stvar" ili je riječ o anksioznom poremećaju.
1. Anksiozne misli ne nestaju
"Ako imate anksiozni poremećaj skloni ste da se brzo uznemirite u situacijama koje prijatelji, kolege ili porodica shvataju kao normalne ili one u kojima će se malo zabrinuti", govori psiholog dr Kristal Li.
Kao na primjer, tokom godišnjeg porodičnog okupljanja.
"Vaša anksioznost je dugotrajna i uporna i čini se da nikad neće 'otići"'. Kad anksioznost počne da utiče na vaš svakodnevni život i sposobnost da živite ispunjen život, to postaje problem", prenosi 24 sata.
2. Teskoba vam je povezana s drugim simptomima
"Anksiozan poremećaj često se može da se manifestuje kroz mišićnu bol, nemir i umor", rekao je psiholog Dejvid H. Barlou.
Nemojte da se iznenadite ako i vi osjetite probavne smetnje. Anksiozni poremećaji mogu da dovedu do uznemirenog probavnog sistema, što uključuje dijareju, grčeve i gorušicu.Vaše tijelo je uvijek u povišenom stanju anksioznosti, a veza crijeva i uma je veoma jaka.
3. Ne možete da se usresredite
Nije rijetkost da se poremećaj zamijeni s poremećajem hiperaktivnosti, odnosno ADHD-om. To je zbog toga što se pojedinci s anksioznim poremećajem često teško fokusiraju.
"Neprestano ste 'u svojoj glavi' i ometaju vas sve negativnosti i vaše opsesije koje tamo lutaju", dodaje psiholog.
Za nekoga sa strane to može izgledati kao da imate ADHD.
4. Brinete se zato što se brinete
Mnogi anksiozni poremećaji pokreću specifične brige. Kao na primjer, može da vas zabrine nešto nepoznato, poput onoga što vam donosi budućnost, a ako patite i od fobije ona bi odmah mogla da vas natjera da se bojite - pauka koji se spušta pred vama.
"Anksiozni poremećaj takođe može biti anksioznost zbog anksioznosti", kaže dr Li.
Zvuči iscrpljujuće, ali za one s anksioznim poremećajima, zabrinutost može da postane ciklična i dovede do još više briga.
5. Bojite se da ćete donijeti pogrešnu odluku
Anksiozni poremećaj čine vas neodlučnim jer se bojite da ćete, bilo šta odaberete, napraviti pogrešan izbor. Padate u beskrajnu jamu briga dok razmišljate o svim beskonačnim mogućnostima i rezultatima svojih odluka.
6. Sve stvari želite izbjeći
Nije rijetkost da ljudi s anksioznim poremećajem izbjegavaju neke određene situacije bez obzira što su važne - samo kako bi "ugušili" prekomjernu nervozu, kaže dr Barlou.
Psiholog Li ipak ističe da i to izbjegavanje dovodi i do anksioznih poremećaja.
"Oslobađanje i bijeg iz stanja koje izaziva anksioznost pojačava teskobu", kaže ona. Umjesto toga, treba da naučite da se nosite sa tom teskobom.
Onda će ona samo tako oslabiti.
7. Smatrate da je nemoguće da nešto odgodite
Anksioznost vaše misli goni toliko brzo da ni ne pomišljate da nekad uzmete predah i sklopite oči na kratko. Prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju određeni nivo poremećaja spavanja prisutna je u gotovo svim psihijatrijskim poremećajima, uključujući i one anksiozne poremećaje.
8. Čaša vam je uvijek napola prazna
"Nije rijetkost da vas anksiozni poremećaji liše bilo kakvog optimizma ili nade za budućnost", kaže dr Li.
Kao rezultat, dodaje, dok razmišljate o rezultatu vaših odluka, često ćete doći do zaključka da će "to biti loše".
Budućnost može da vam izgleda kao sumorna i bez ikakvog smisla. Osjećate da ništa ne možete da kontrolišete.
Pa šta učiniti ako mislite da imate anksiozni poremećaj?
Prije svega proverite da li su simptomi anksioznosti, poput umora ili nelagode, uzrok drugih zdravstvenih stanja. Ali jednom kad postavite dijagnozu, najbolje je da potražite stručnu pomoć, saglasni su stručnjaci.
San, zdrava ishrana i fizička aktivnost mogu da pomognu u ublažavanju simptoma anksioznosti. Liječenje anksioznih poremećaja može takođe da uključi kognitivno bihevioralnu terapiju, možda čak i ljekove. Postoje dvije vrste ljekova koji se koriste za liječenje anksioznosti: antidepresivi i ljekovi protiv anksioznosti. Antidepresivi su namijenjeni dugotrajnijem tretiranju anksioznosti, dok su ljekovi protiv teskobe kratkoročni način ublažavanja fizičkih simptoma poput napetosti mišića ili drhtanja.
"Da, anksioznost je mentalno stanje koje može biti poprilično iscrpljujuće, ali uz ispravno ophođenje, pojedinac može da živi veoma ispunjen život", zaključuje dr Li.
