On je poručio da je odgovornost za taj proces na članovima Odbora, te da oni moraju eliminisati animozitete i nepovjerenje među sobom radi postizanja višeg cilja.
POBJEDA: S obzirom na to da su Demokrate isključive da ne žele usaglašavanje sa DPS-om, je li uopšte moguć rad Odbora u takvoj situaciji?
BLAŽIĆ: Nažalost, imam osjećaj da je veoma prisutan antagonizam i apriorno nepovjerenje mladih kolega iz opozicije prema članovima Odbora iz pojedinih vladajućih partija, što je bilo vrlo naglašeno na nedavnoj sjednici na kojoj se gotovo više od četiri sata raspravaljalo o formalno pravnim aspektima organizacije Odbora u odnosu na rad tog tijela kroz radne grupe ili pododbore. Svakako da je značajan formalno pravni aspekt, ali ne i dominantan u odnosu na sadržinu zakona i prijedloga koje opozicija dostavlja Odboru u odnosu na konkretna rješenja, pogotovo kada su članovi Odbora, ali i crnogorska javnost, svjesni da je izuzetno kratak rok određen za donošenje zakona.
POBJEDA: Na osnovu dosadašnjeg rada, mislite li da je realno da se rad Odbora završi u propisanom roku, do 15. novembra?
BLAŽIĆ: U trenutnim ambijentalnim uslovima rada, kada praktično Odbor još nije ni počeo da razmatra pojedine prijedloge opozicije, nijesam optimista da bi u navedenom roku mogao da se završi planirani posao na izbornom zakonu. Pritom, jasno sam na sastanku Odbora sugerisao da bi članovi tog tijela trebalo da shvate da je teret odgovornosti za ovaj proces na njima i da moraju uložiti maksimalne napore, ali i eliminisati prisutne animozitete i nepovjerenja među sobom radi postizanja višeg cilja, jer niko u Odboru nije, niti može biti zbog sebe ili isključivo interesa svoje partije, već građana. Vjerujem da to očekuju i građani Crne Gore.
Jasno sam saopštio svoje stanovište da je zadatak Odbora da prevaziđe sva sporna pitanja u korektnoj i argumentovanoj komunikaciji sa punim uvažavanjem partnera i da je potrebno da se vrati atmosfera rada u Odboru koja je bila dominantno obilježje do sada, bez obzira što smo i mi do sada takođe imali različitih pogleda na nekoliko čak i sistemskih pitanja u odnosu na izborni zakon.
Jasno je predočeno političkim akterima u Odboru da postoje samo dva načina rješavanja ovog, za građane vitalnog pitanja, i to – novi zakon usaglašen sa Ustavom i međunarodnim standardima, što vjerujem i građani očekuju, kao i sprovođenje izbora 2020. godine po postojećem zakonu, što je svakako najneprihvatljivija varijanta.
Politikantska priča
POBJEDA: Što mislite o prijedlogu DF-a da se mijenja Ustav, što je njihov uslov da se vrate u Odbor?
BLAŽIĆ: Iskreno, to su već dobro poznate politikantske priče koje građani slušaju decenijama i nemaju nikakve veze sa izborima, ali stvaraju alibi predlagačima da pravdaju svoju dosadašnju infantilnost. Uostalom, svi akteri političke scene, ako su željeli, imali su mogućnost gotovo tri godine nakon izbora 2016. da odmah otvore pitanje izbornog sistema i sasvim dovoljno vremena da makar urade svoje prijedloge izmjena, dopuna ili novih zakona i stave u skupštinsku proceduru. Ovo iz razloga što pored Vlade, 6.000 birača i svaki poslanik ili grupa poslanika, raspolaže pravom zakonodavne inicijative prema Skupštini. Međutim, nijedna partija to nije uradila sve do januara 2019. godine, kada se počelo sa pripremama i radom u Odboru.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
