To je saopšteno na promociji knjige, koja je održana u okviru jubileja 150 godina Danilovgrada.
Istoričarka Latinka Perović kazala je da je knjiga „Sjećanja“ autobiografija, „ali jedna biografija koja se da razumjeti tek kad pročitate knjigu u cjelini“.
„To je jedan život neodvojiv od istorije, od života, porodice, prijatelja, rada na Univerzitetu, rada u omladinskoj organizaciji i na radnim akcijama. Brajović ne govori o sebi lično, ali iz svih tih njegovih priča, možete razumjeti koliko je to vrijeme bilo slobodno, ispunjeno entuzijazmom i koliko je doprinijelo poboljšanju života i svakog čovjeka posebno“, navela je Perović.
Prema njenim riječima, Brajovićeva knjiga je „suptilna biografija“.
„Ona nije knjiga autora koji govori samo o sebi, koji se obračunava, koji zlopamti. To je knjiga bez revanšizma, knjiga u kojoj je autor nastojao da razumije vrijeme i ljude", istakla je Perović.
Ona smatra da je jedna od karakteristika knjige što predstavlja jedinstvenu biografiju Brajovićeve generacije.
„To je generacija koja je rođena u prvoj polovini tridesetih godina prošlog vijeka, koja je mladost i djetinjstvo preživjela u Drugom svjetskom ratu, koja se zatim u siromaštvu školovala u relativno mirno vrijeme, sa ogromnim entuzijazmom i nadom se predala obnovi i izgradnji zemlje. U svemu tome Rade Brajović je učestvovao na različite načine", rekla je Perović.
Ona je kazala da je Brajović po završetku Gimnazije upisao Pravni fakultet u Beogradu, navodeći da su to „možda najbolji djelovi njegove knjige, kako je on otkrivao Beograd“.
„Brajović je otkrivao kulturni život Beograda, pozorišta, čitao Politiku, filmske i pozorišne kritike u njoj, otrkivao knjige, sport. To je svestrana emancipacija. Bio je student generacije i imao je sve predpostavke za bavljenje naukom“, navela je Perović.
Govoreći o povratiku Brajovića u Crnu Goru, Perović je kazala da je u njoj obavljao gotovo sve vrlo visoke dužnosti.
„Njemu je profesionalni interes uvijek bio iznad svega i njegovo osjećanje da ta generacija služi opštem dobru, nimalo se ne žaleći na to što se možda odrekla nekih svojih intimnih ambicija“, navela je Perović.
Ona smatra da je Brajović pisao knjigu ne samo na osnovu onoga što je u njemu ostalo, „već je mnogo provjeravao i istraživao“.
Perović je kazala da ličnost Brajovića zaokružuje rad na obnovi nezavisnosti Crne Gore.
„On je bio radikalniji od ljudi koji su u Crmoj Gori tada nosili neposrednu odgovornost, da je jedini put, suverenistički put, da je jedini put priprema referenduma i jedan miran razlaz, koji bi Crnoj Gori omogućio unutrašnji razvoj, prava manjina, saradnju sa drugima", istakla je Perović.
Ona smatra da je knjiga „Sjećanja“ kroz ličnost Brajovića oslikala stanje duha u Crnoj Gori i pokazala da je ono što je Crna Gora učinila na referendumu, svjesna i danas da prošlost brzo ne prolazi, da mnoge opasnosti mogu da se ponove, u velikoj mjeri zasnovano i na ličnom prilogu Rada Brajovića o čemu je on ostavio izvrsno svjedočanstvo kakva su njegova „Sjećanja“.
Dr Čedomir Bogićević kazao je da rijetko i srećno ujedinjenje misaonih i stvaralačkih snaga u čovjeku sačinjava karakter izuzetnih i velikih ljudi, „kojima propada naš Rade Brajović“.
„Stvaralački gen i moralna snaga, kao najviša njegova, izraz njegovog duha, refleksija su moći Radevih snaga i afirmacija i na silama i porocanje negacije“, naveo je Bogićević.
On je kazao da, iako knjiga „Sjećanja“ asoira samo na prošlo vrijeme, u njoj su inkorporirana sva tri vremena.
„Ako je djelo ogledalo svoga tvorca, onda su zato najljepši dokazi primjeri memoarsko, istoriografsko i znanstveno djelo „Sjećanja“ kao duhovno literarni fenomen intelektualnog i stvaralačkog opisa njenog autora“, rekao je Bogićević.
On smatra da je knjiga „Sjećanja“ dragocjeno istoriografsko svjedočanstvo o vremenu, istinskim junacima nauke i rada, pregaocima društvenog i državnog razvoja Crne Gore i njihovim vrijednostima.
Profesor Radovan Radonjić kazao je da kakav je čovjek, takva je i knjiga, navodeći da je ovo knjiga za pamćenje za ovo vrijeme, a i za buduća vremena.
On je ukazao na riječi jednog filozofa koji je rekao da čovjek ima smisla i vrijedi onoliko koliko je kamen u zidu jedne velike ideje.
„Rade Brajović nije bio samo kamen u zidu velike ideje, nezavisne i slobodne Crne Gore. On je bio stanac“, istakao je Radonjić.
Prema njegovim riječima, Brajović je začinjao ideju i počeo da širi pokret za nezavisnu, evropsku Crnu Goru.
Radonjić smatra da je Brajović paradigma savremene crnogorske politike i puta na koji je krenula.
Autor knjige „Sjećanja“, Radivoje Rade Brajović, kazao je da je na odluku da piše to djelo presudno uticalo to što se nakon razbijanja Jugoslavije i pada socijalizma, u Crnoj Gori, kao i u nekim drugim zemljama, krenulo u reviziju istorije toga perioda.
„To što su Komunizam kao ideja, i Socijalizam kao praksa, napušteni od nacionalističkih ideologija i politika, koje su razbile Jugoslaviju i odbacile Socijalizam, bilo je za očekivati, jer se radi o suprotstavljenim ideologijama i poltikama“, naveo je Brajović.
On je kazao da na početku "Sjećanja" piše o markantnim događajima u ranom djetinjstvu.
„Posebno su mi živa sjećanja na veličanstveni Trinaestojulski ustanak, na oslobođenje Danilovgrada, a tada je oslobođena i čitava Crna Gora osim nekoliko najvećih gradova“, naveo je Brajović.
On je kazao da je veći dio knjige posvećen periodu izgradnje Socijalizma, a naročito od 1967-1989. godine u vremenu kada je, kako je rekao, bio na dužnostima u državnim organima Crne Gore i mogao iznutra da učestvuje u procesima njenog razvoja.
„To je period najbržeg društveno-ekonomskog i kulturnog razvoja u istoriji Crne Gore, vrijeme njenog svestranog preporoda i emancipacije. U „Sjećanjima“ sam podsjetio da je Jugoslavija tokom više decenija imala jednu od najviših stopa rasta društvenog proizvoda u Evropi i svijetu i da se Crna Gora razvijala brže od jugoslovenskog prosjeka“, kazao je Brajović.
On je rekao da je nastojao da približi to vrijeme sadašnjim generacijama, „da im pomognem da ga bolje razumiju i baštine njegove vrijednosti i da uče na njegovim greškama“.
„Izložio sam sjećanja i na proces sticanja nezavisnosti Crne Gore, do referenduma i na neke aspekte razvoja poslije toga perioda. Pri tome sam posebno mjesto dao onome što se odvijalo izvan javne scene i što se svojevremeno nije moglo publikovati da se ne bi koristilo od protivnika nezavisnosti“, naveo je Brajović.
On je ocijenio da je Crna Gora mala država da bi mogla da utiče na globalne procese i sisteme, „ali je u mogućnosti da predviđa svoju budućnost i to treba da čini“.
„U tom pogledu, može joj pomoći podsjećanje na pozitivne vrijednosti našeg Socijalizma, i ugledavanje na iskustvo i praksu razvijenih evropskih socijaldemokratija koje izgrađuju društva u kojima su dobro usklađene tržišne i druge slobode, sa socijalističkom solidarnošću građana“, kazao je Brajović.
