Nepovoljne vremenske prilike u maju propraćene obilnim padavinama i niskom temperaturom nikako nijesu doprinijele stabilnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Najviše su pogođene voćne vrste kao što su maline, trešnje i jagode, kojih prema sadašnjoj situaciji može biti manje nego prethodne godine. Pomjereni su i rokovi sadnje i sjetve određenih vrsta povrća koje će zbog toga prispjeti kasnije. Međutim, ukoliko proizvođači budu pravilno i blagovremeno zaštitili svoje biljke, ova godina neće biti toliko loša za prinos. To je za Pobjedu rekao samostalni savjetnik u Odjeljenju za savjetodavne poslove u bioproizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog turizma Nebojša Veličković.
On ističe da su vremenske prilike tokom marta i aprila ukazivale da ova godina može da bude od posebnog značaja za poljoprivredne proizvođače, međutim maj je donio probleme. - Ovakve promjene i problemi u poljoprivredi, kada dolazi do smanjenja prinosa, odražavaju se na ponudu i potražnju tih proizvoda, pa samim tim i na cijenu.
Ono što smo mi ispratili u prethodnom periodu je da je bilo promjena u cijenama, ali nijesu značajnije odstupale u odnosu na uobičajene. Oni proizvođači koji su na određen način sačuvali kvalitet proizvoda, imali su nešto povoljniji plasman na tržištu.
Voćarstvo je specifična oblast, pa se trenutna dešavanja mogu odraziti na situaciju u narednoj ili čak budućim godinama – ističe Veličković. Ovakvi vremenski uslovi pogoduju i razvoju mnogih bolesti, u prvom redu plemenjače, što takođe doprinosi visokoj cijeni povrća, naročito krompira i paradajza, kod kojih je najviše zastupljena.
UTICAJ
- Na području cijele države biljke su se nalazile u različitim fazama. Početak maja je bio već puno cvjetanje ili kraj cvjetanja u zavisnosti od voćne vrste, u okviru sorti i različitog lokalita. U toku cvjetanja nijesu poželjne padavine, a imali smo ih. Osim toga bilo je promjena temperature tokom dana i noći, posebno je to bilo izraženo 8. maja, kada su noćne temperature u sjevernom dijelu države bile veoma niske. Koštičavo voće bilo je u fazi zametanja plodova, koji je najosjetljiviji na takve uslove. To je dovelo do njihovog izmrzavanja – objašnjava Veličković.
Da bi pravilno sagledali sadašnju situaciju, naš sagovornik se osvrnuo na vremenske uslove prošle jeseni, koja je bila povoljna za razvoj određenih voćnih vrsta. Međutim, sve to zbog sadašnje situacije nije povoljno uticalo na malinu.
- Kod maline zbog povoljne jeseni, imali smo sporiji proces kaljenja, sporije zdrvenjavanje, što je u kasnom zimskom periodu a u ranom proljećnjem uticalo da situacija sada ne bude na zadovoljavajućem nivou. Izdanci su sporije kretali, pupoljci su izmrzli u pojedinim dijelima lastara, i rekao bih da će situacija sa malinom ove godine biti nešto lošija, odnosno imaćemo manji rod u odnosu na prošlu godinu – ističe Veličković, dodajući da su lošoj situaciji doprinijeli i proizvođači koji su neadekvatnim đubrenjem pojačali posljedice.
- Različit je stepen oštećenja kod pojedinih vrsta. Padavine su posebno napravile problem proizvođačima jagode. Pošto je jagoda bila u fazi berbe, imali smo povećanu trulež plodova. Proizvođači nijesu mogli svakodnevno da je beru, tako da se to jednim dijelom odrazilo na smanjenje prinosa, a i na kvalitet plodova. Na sjeveru je jagoda bila u fazi punog cvjetanja i zbog niskih noćnih temperatura došlo je do izmrzavanja cvjetova – objašnjava on.
Prema riječima Veličkovića, slična sudbina je zadesila i proizvođače trešnje. Zbog velikih kiša, došlo je do pucanja pokožice trešnje koja je veoma osjetljiva na tu pojavu. Zbog toga, kako objašnjava, nijesmo imali kvalitetnih domaćih zasada kada je to voće u pitanju.
- Neke vrste povrća imale su takođe posljedice od ovakvih vremenskih uslova, naročito u centralnom dijelu države. Došlo je do kašnjenja sjetve i sadnje nekih biljaka, na sjeveru je to prije svega krompir, a u centralnom paprika. Lubenica je prošle godine na tržištu bila prisutna već početkom jula, a ove godine će prispjeti kasnije. Međutim, ovo ne mora da ima negativne posljedice i ne mora se odraziti na kvalitet i ponudu proizvoda ukoliko se proizvođači na pravi način budu brinuli o biljkama. Pomjeranje rokova berbe može biti pozitivno jer će ti proizvodi doći u vrijeme turističke sezone, što će olakšati i poboljšati njihov plasman – naglašava Veličković.
BOLESTI
Stručna saradnica za zaštitu bilja u Odjeljenju za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Dragana Radunović objašnjava da česte i svakodnevne kiše u velikoj mjeri onemogućavaju zaštitu povrtarskih usjeva i višegodišnjih zasada, te pogoduju razvoju bolesti. - Kada govorimo o bolestima, prije svega mislim na povoljne uslove za razvoj mnogih gljivičnih oboljenja čiji su uzročnici fitopatogene gljive, a to su prije svega plemenjače na povrću i na vinovoj lozi, zatim čađava pjegavost lista i kastavost plodova jabuke i kruške, pjegavost na koštičavom voću , bolesti na jagodastim vrstama itd.
Pored gljivičnih, ovakvi vremenski uslovi pogoduju i razvoju bakterijskih oboljenja. U prvom redu to je bakteriozna plemenjača koja je posebno značajna na jabučastim vrstama u sjevernom regionu Crne Gore, zatim brojna oboljenja na koštičavom voću, na maslini itd.. - precizira Radunović. Prema njenim riječima, u ovom periodu najveća opasnost prijeti od plemenjače, koja se razvija na temperaturi u intervalu od 18 do 22 stepena Celzijusa i dovoljnoj količini vlage.
- U ovakvim godinama koje su povoljne za razvoj bolest, plemenjača može značajno uticati na smanjenje prinosa i kvaliteta i proizvoda. To je oboljenje koje se kod nas javlja svake godine na mnogim povrtarskim kulturama, prije svega na paradajzu, krompiru, paprici, salati, krastavcu i luku. Najveći značaj ova bolest ima na krompiru i paradajzu, s obzirom da su to kulture koje se kod nas najviše gaje. Ona je zastupljena i na vinovoj lozi, posebno u ovom periodu jer se ta biljka sada nalazi u kritičnoj fazi, odnosno u fazi cvjetanja i završetka cvjetanja, i pojava simptoma bolesti na cvastima može u određenoj mjeri redukovati prinos. Već sada na terenu vidimo da je došlo do značajnih oštećenja na bobicama u formiranju, što je direktan negativan uticaj na prinos – objašnjava Radunović.
ZAŠTITA
Zbog toga, sagovornica Pobjede apeluje na proizvođače da ovih dana odrade hemijsku zaštitu. Na tržištu je, kako kaže, širok izbor tih preparata, od preventivnih koji moraju biti prisutni na biljkama prije nego dođe do infekcije, pa do sistemičnih koji imaju sposobnost da uđu u biljku i da zaustave prisutnu infekciju i spriječe razvoj bolesti na novoizraslim dijelovima biljke.
- Skrenula bih pažnju proizvođačima da sistemičnu zaštitu koriste u kraćim rokovima od preporučenih i da ih primijene preventivno. Fungistik mora biti stalno prisutan na biljkama, ne treba odlagati tretman u iščekivanju kiše već iskoristiti kratak sušni period izmešu dva kišna, kada se list dovoljno prosuši i tada odraditi hemijsku zaštitu – objašnjava Radunović. Ona, međutim, ukazuje na to da zaštita bilja nije samo primjena hemije kako se često pogrešno misli već, kako naglašava, čitav niz mjera koje se preduzimaju prilikom planiranja i zasnivanja proizvodnje.
- Poseban značaj ima izbor zdravog sjemena i sadnog materijala jer se većina bolesti prenosi zaraženim sjemenom i rasadom iz rasadnika na otvoreno polje. Zatim odabir parcele veoma je važan, pa treba birati one koje su osunčane, i na kojima se voda ne zadržava dugo. Plodored je jedna od agrotehničkih mjera koja je posebno značajna u kontroli bolesti. Kod nas se često u praksi desi da jednu istu kulturu godinama gajimo na istoj parceli. U takvim uslovima dolazi do nakupljanja tog infekcionog materijala i do naglog i jakog širenja bolesti, koju nikakve mjere ne mogu tad da kontrolišu. Zato kada je u pitanju plemenjača, preporuka je da se minimum dvije do tri godine na istoj parceli ne gaji krompir, paradajz i plavi patlidžan jer su to domaćini ove bolesti – ističe Radunović. Kada su u pitanju različita oštećenja nastala pojavom grada, kiše, niskih temperatura i svih ostalih pojava koje stresno djeluju na biljku, Radunović preporučuje poljoprivrednicima da koriste biostimulatore.
- To su preparati koji se odlikuju visokim sadržajem humiskih i amino kisjelina i vitamina. Biljka ih brzo i lako usvaja, a oni kod nje stimulišu metabolički proces, što bez obzira na stresne uslove kojima je izložena, ubrzavaju diobu stvarajući novi prirast – zaključuje Radunović.
Pčelari prošli najgore
- Pčelarstvo je, nažalost, zbog ovih vremenskih uslova pretrpjelo najveće posljedice u odnosu na druge grane poljoprivrede. Iako vjerujem da će pčelari tokom juna i jula uspjeti da prikupe nešto meda, mislim da će ova godina po prinosu biti slabija od prošle. Imali smo povoljan period tokom proljeća za razvoj pčelinjih zajednica.
Bitno je da od sad temperature budu prosječne za ovaj period godine. Pčele su tokom proljeća imale dovoljno polena, nektara i kada je trebalo dodavati nastavke za prikupljanje meda, pčelari su se suočili sa ozbiljnim problemima. Počele su obilne padavine, pčela nije mogla da izlazi iz košnice. Posebno su bile ugrožene pčelinje zajednice koje su bile na minimumu hrane, pa im je bila neophodna dohrana tokom cijelog maja. Pčelinje zajednice su opstale, ali izgubljena je paša i dosta toga u unošenju nektara i stvaranju meda. Naročito su bili ugroženi pčelinjaci u ogranskoj proizvodnji gdje pčelar ne može da ih hrani invertnim sirupom, šećerom i pogačicama, već samo medom iz sopstvenog pčelinjaka – objašnjava samostalni savjetnik u Odjeljenju za savjetodavne poslove u bioproizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog turizma Nebojša Veličković.
Prinos trešnje izostao, ali nadaju se vrhunskom kvalitetu jabuke
Voćar iz Zete Milutin Šuškavčević, kao i većina njegovih kolega, ne može da se pohvali ovogodišnjim prinosom trešnje.
- Ove godine od 1.300 stabala trešnje sedam različitih sorti zbog velikih padavina nema nikakvog roda. Ovo voće uzgajam deset godina i baš sam se nadao da ćemo ove godine imati puni rod i da će mi se investicija vratiti, ali protiv prirode se ne može. Na to mora da bude spreman svaki poljoprivrednik, i da bez obzira na ovakve gubitke, uvijek se nada dobrom – optimističan je Šuškavčević.
On je, inače, jedini crnogorski uzgajivač jabuke sorte pink lejdi koja važi za jednu od najkvalitetnijih u svijetu. Šuškavčević je prije sedam godina napravio revolucionaran potez, posadivši 6.000 stabala te biljke.
- Kada ste prvi u nečemu, onda imate više izazova. Pošto je to hibridna vrsta, jako je osjetljiva. Ona prva cvjeta i posljednja rađa, krajem novembra ili početkom decembra. Njen korijenski sistem je površinski i teško je gajiti u Podgorici u kojoj duva jak sjeverni vjetar. Mislim da ćemo imati prinos od 70 tona, ali nama nije bitan kvantitet nego kvalitet. Sad se borimo da zbog velikih padavina ne dobije koštunjavu čađavost kako bi bila vrhunskog kvaliteta – priča Šuškavčević. Već četiri godine prodaju isključivo na crnogorskom tržištu, u Podgorici je to Gintaš i Bazar, kao i na pijacama na Cetinju i u Nikšiću.
- Proizvodimo i vrlo kvalitetan cijeđeni sok koji je sterilan, ne samo da sterilišemo sok već i čep i flašu. Njega ne plasiramo u veleprodaju već imamo svoje direktne kupce – ističe Šuškavčević. Pink lejdi je sorta jabuke koju je otkrio Australijanac Džon Krips ukrstivši sorte zlatni delišes i lejdi vilijams. Ova sadnica je zaštićena i da bi je uzgajali potrebna je licenca. Na području bivše Jugoslavije samo kompanija Delta agrag je proizvođač i distributer za ove prostore.
