Da li i koliko raste broj formalno podnijetih prijava za ovaj vid ucjene/iznude u Crnoj Gori nijesmo uspjeli saznati, jer nijesmo dobili zvanične podatke od Uprave policije. U nevladinim organizacijama,međutim, tvrde da se u posljednjih nekoliko godina susrijeću sa sve više slučajeva snimaka seksualnih odnosa koji se zloupotrebljavaju.
„Trend“: Direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je za Portal Analitika da ranije nije bilo puno pritužbi tog tipa. U međuvremenu je, ističe ona, veliki broj ljudi nabavio i počeo da koristi "pametne" telefone sa kamerama.
„To je sad ʼtrendʼ. Jedan mladić je prijetio djevojci da će poslati eksplicitne snimke seksa sa njim i drugovima njenim roditeljima. Umjesto toga, snimke je poslao njenim drugaricama, a ona se prepala da će snimci doći do njenog brata. Onda je počela da mu daje novac – ona potiče iz situirane porodice, njenoj majci je bilo čudno zašto joj odjednom traži veće sume novca, ali joj ga je davala. Nakon što smo se mi uključili prestao je da prijeti snimcima, pošto sam mu rekla da mu prijeti kazna od 10 godina zatvora jer je djevojka bila maloljetna“, navela je Raičević.
Slučajeve ne prijavljuju policiji: Prema saznanjima Portala Analitika, najveći broj ucjena objavljivanjem eksplicitnog video-snimka rješava se ovakvim ili sličnim posredovanjem, jer oštećena strana, iz straha od stigmatizacije i da snimak ne dospije u širu javnost, najčešće ne prijavljuje slučaj policiji.
Iz Uprave policije su nam nezvanično kazali da prijavljenih slučajeva ucjene/iznude objavljivanjem video-snimka ima vrlo malo, ali nam ni nakon tri sedmice nisu dostavili podatke o tome.
Dvije situacije ucjene/iznude: Advokat Siniša Gazivoda ističe u izjavi za Portal Analitika da je bilo svega nekoliko slučajeva objavljivanja video-snimka, za koje zna.
"U suštini, ne radi se o teško dokazivom djelu. Lakše je dokazati ako postoji snimak prijetnje, jer se snimak može koristiti kao dokaz. Takođe, ako tužilac procjeni da ima elemenata krivičnog djela, oduzme se telefon od okrivljenog/e", precizirao je Gazivoda.
On je pojasnio da se pravno prepoznaju dvije situacije ucjene/iznude objavljivanjem snimka.
"Ukoliko bi se prijetnjom objavljivanjem snimka tražio novac ili slično, to bi bila ucjena. Mislim da je takvih slučajeva bilo makar nekoliko. Druga situacija je ako se prijetnjom da će objaviti snimak izvrši obljuba ili sa njom izjednačen čin, što bi bio jedan od oblika izvršenja krivičnog djela silovanje", naveo je Gazivoda.
Krivičnim zakonikom je propisano da ako je ovo djelo učinjeno prijetnjom da će se za to ili drugo lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili prijetnjom drugim teškim zlom, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Istim zakonom je predviđeno je da će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine osoba koja objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, i time osjetno zadre u lični život tog lica.
Sramota: Psihološkinja Tijana Ignjatov podsjeća da je tema intimnosti i seksualnosti uvijek aktuelna i intrigantna.
"Ona se tokom vremena različito istraživala, tumačila i na različite načine kroz sadržaj bila dostupna. Danas su sadržaji intime i seksualnosti izuzetno dostupni i čak se na jedan bizaran način glorifikuju i hipernormalizuju. Ranije su ljudi seksualnost istraživali u privatnom ili za to specifično namenjenom kontekstu, zatim i kroz umjetnička djela, poslije i kroz film i časopise. Razvojem tehnologije i interneta dostupni su novi načini bavljenja svojom seksualnošću, a čini mi se da smo dobili informaciju da se izlaganjem kroz intimni i seksualni sadržaj brzo i lako dobija fascinacija, stimulus i pažnja, koja je jedna od glavnih ljudskih psihološko-bioloških potreba", naglašava Ignjatov u izjavi za naš portal.
Podvukla je da istraživanja pokazuju da ne postoje razlike u tome da li se češće muškarci ili žene opredjeljuju da kamerom zabilježe sadržaj sa seksualnom konotacijom.
"U pozadini takve odluke stoje različiti faktori, na primjer: zainteresovanost za istraživanje svog seksualnog identiteta i života, namjera pojačavanja uzbuđenja i kontakta sa partnerom, elementi egzibicionizma, elementi voajerizma, dobijanja brze pažnje, kopiranje modela i uticaj poznatih ličnosti...", smatra Ignjatov.
Istakla je da ako ne postoji lična namjera i pristanak bilježenja i dalje distribucije i prodaje sopstvenih snimljenih intimnih sadržaja, njihova zloupotreba od strane druge ili treće osobe može načiniti emocionalnu, društvenu, psihološku i reputacionu štetu.
"Kolika će šteta tj. posljedice biti, zavisi od dosta faktora – koje je osoba životne dobi, da li se bavi javnim poslom, da li ima porodicu, u kom kontekstu je nastao sadržaj, kako doživljava to što je intimni sadržaj izašao u etar, kako procjenjuje posljedice po svoj život, da li postoji podrška i zaštita... Ali mi se čini da će se, ako je u pitanju osoba ženskog pola, zbog rigidnog kulturološkog pogleda i arehetipskog poimanja žene, bar na našim prostorima, uglavnom smatrati većom povredom i sramotom", zaključuje Ignjatov.
Praksa pokazuje da snimcima ne ucjenjuju samo muškarci, već nekada i ostavljene djevojke ili ljubavnice. Pa ipak, ukazuju stručnjaci, najveće žrtve su ucijenjene djevojčice.
