Konferenciju je otvorio Piter Šenkmen upoznavši prisutne sa svojim interesantnim i atipičnim počecima u preduzetništvu. Ovaj marketing menadžer iz Njujorka već 20 godina pomaže mnogim medijima, kompanijama i društvenim organizacijama da upotrijebe prednosti novih tehnologija kako bi pospješili svoje poslovanje.
Početkom dvijehiljaditih iskoristio je rastuću popularnost e-mail-ova kako bi povezao medije sa ekspertima iz raznih oblasti, time znatno olakšavši posao novinarima.
Naime, umjesto da traže stručnjake koji bi im odgovorili na pitanja, novinari su pitanja slali Šenkmenu koji ih je dalje prosljeđivao na pola miliona e-adresa svojih kontakata. Sva pitanja slata su svim stručnjacima tako da bi se uvijek našao neko kompetentan da odgovori. Čak četiri petine kontakata su redovno pratili mejlove koje im je Šenkmen slao, a kako je to činio tri puta dnevno, uvijek u isto vrijeme, neki su tvrdili kako pomoću njih navijaju satove.
On je istakao da ukoliko želite da uspijete morate da slušate svoje klijente.
„To što imate publiku nije pravo, već privilegija“, naglasio je.
Direktor brend marketinga za EMEA region u kompaniji Microsoft, Džejson Miler, održao je sjajno predavanje o uticaju koji će ubrzani razvoj vještačke inteligencije (artificial intelligence– AI) imati na naše društvo.
Umjesto negativnih posljedica sve veće primjene AI, koje će se ogledati u nestanku velikog broja radnih mjesta, on se fokusirao na one oblasti koje, poput marketinga, traže veliki nivo kreativnosti, gdje je ljude gotovo nemoguće zamijeniti.
AI može pomoći pri analizi velike količine podataka kako bi preduzetnici imali jasniju sliku što njihovi klijenti žele, ali ona ne može kreirati marketing kampanju koja će na pravi način doprijeti do njih. Za to je ipak potreban „ljudski dodir“.
„Kreativnost je jedina stvar koju mašine ne mogu da zamijene“, istakao je Miler.
Na scenu je zatim izašla Kejt Murden, osnivačica PUSH, konsultantske kuće koja pomaže organizacijama da pomognu svojim zaposlenim da bolje planiraju svoje vrijeme i izađu na kraj sa izazovnim i stresnim poslovnim zadacima.
Murdenova je gotovo dvije decenije radila u medijima prije nego što je odlučila da napusti posao u kojem se suočila sa ogromnim stresom koji je, između ostalog, uticao i na njeno mentalno zdravlje.
Gdje najčešće pravimo grešku planirajući svoje poslovne i privatne prioritete pokazala je na upečatljiv način predstavivši eksperiment u kojem je učestvovala njena koleginica iz medijske kuće u kojoj je radila.
Ona je pristala da tokom tri dana doktori konstantno prate rad njenog srca. Istraživanje je pokazalo da je svo vrijeme rad srca bio ubrzan i iznad normale. Jedini izuzetak bio je period od sat vremena u popodnevnim časovima kada je odlazila na probe amatreskog hora čiji je član.
Upravo te probe koje, kako je istraživanje i pokazalo, su ono što joj pomaže da smanji nivo napetosti i prebrodi dan, su prvo čega bi se odrekla ukoliko bi poslovne obaveze to zahtjevale od nje.
„To je greška koju svi pravimo“, kazala je Murdenova i poručila da „radimo ono što najviše volimo i da uživamo u svom radu“.
Sem Konif Alende, konsultant u oblasti strategije kompanijama kao što su Red Bull, Unilever i PlayStation, je kroz predavanje pod naslovom „Profesionalno kršenje pravila“,objasnio koliko je važno pobuniti se protiv pogrešnih pravila i pokrenuti pobunu tamo gdje je ona neophodna.
Kroz jasnu poruku da nas niko neće spasiti, već da to moramo da uradimo sami, pozvao nas je da se ugledamo na jednu od najprogresivnijih grupa iz ljudske istorije – gusare.
Objašnjavajući kako su gusari među prvima uveli medicinsko osiguranje, jednake plate za žene i muškarce i poštovanje za istopolne zajednice, ukazao je na njihovu sposobnost da se bore protiv sistema i da ga polako mijenjaju.
Po njegovom mišljenju, svako od nas treba da bude gusar – da stvaramo promjene u svom okruženjui ustanovimo nova pravila.
„Nikada ne pravimo spomenike za ljude koji poštuju pravila“, podsjetio je Sem.
Drugi dan otvorio je Džeremaja Ovijang, marketing menadžer čiji su radovi objavljivani u časopisima kao što su The Wall Street Journal i The New York Times.
Njegov blog, Web Strategist, smatra se jednim od najboljih online publikacija na temu načina na koje korporacije mogu da se povežu sa svojim klijentima uz pomoć novih tehnologija.
Ovijang je naglasio da će u digitalnom poslovanju, gdje korporacije raspolažu brojnim podacima o svojim korisnicima, kao što su njihove dnevne navike ili zdravstveno stanje, etika igrati sve veću ulogu.
Zahvaljujući podacima o aktivnosti korisnika na internetu korporacije će biti u mogućnosti da kreiraju naše psihološke profile, ali i profile nas kao kupaca, što će dalje omogućiti marketinške kampanje bazirane na svakoj osobi pojedinačno.
On navodi da je ovaj scenario izuzetan koliko i zastrašujući, ali naglašava da je neizbježan.
Gdje se nalaze serveri na kojima se pohranjuju svi ti podaci? Ko tim podacima ima pristup i da li ih je moguće prodati nekoj trećoj stranci? Na koji način je dozvoljeno koristiti prikupljene podatke? Da li mi imamo ikakvu kontrolu nad podacima koji se tiču nas lično?
Ovo su samo neka od pitanja koja će se sve češće postavljati.
„Već sada, imamo kompanije koje napuštaju Facebook i Instagram jer nisu zadovoljne njihovom politikom privatnosti“, naveo je Ovijang.
Tom Gudvin, dva puta proglašen za najuticajnijeg mislioca u oblasti marketinga i društvenih medija od strane LinkedIn-a, najveće internet mreže biznis profesionalaca na svijetu, govorio je o važnosti promjene paradigme u poslovanju.
Kao najupečatljivije primjere naveo je Uber, koji je izmjenio sam način poslovanja taksi službi, i kompaniju Tesla, koja je sa proizvodnjom široko dostupnih električnih automobila krenula u vrijeme kada su se takva vozila smatrana izuzetno nepopularnim.
„Svijet je prepun rukovodilaca koji jedva čekaju penziju, kako ne bi morali da se nose sa svim tim promjenama“, kazao je Gudvin.
Posljednji govornik u ovoj godini bio je Endru Kin, jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih komentatora digitalne revolucije na svijetu.
Za razliku od većine popularnih mislilaca koji se obično fokusiraju na prednosti tehnologije, Kin smatra da je čovječanstvo imalo više štete od razvoja interneta i digitalnih tehnologija nego koristi.
Shodno svojoj reputaciji, Kin je priredio vrlo kontroverzno predavanje, koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Po Kinovom mišljenju, veliki dio problema leži u velikim tehnološkim kompanijama (Google, Facebook, Apple), koji znaju o nama mnogo više nego mi o samima sebi, a posluju u sistemu bez ikakve regulacije što ugrožava lične slobode.
Ako na to dodamo da se pojedinac osjeća bespomoćno, jer smatra da ne može ništa da promijeni, dolazimo u situaciju koju je on nazvao “Velika kriza našeg vremena”.
On je ponudio i svojih pet “stubova budućnosti” pomoću kojih možemo popraviti budućnost, a to su:
Regulacija, od strane države, koja treba da uredi poslovanje velikih kompanija. Kao pozitivne primjere, pomenuta je praksa EU i anti-monopolske presude, kao i GDPR.
Više inovacija usmjerenih na ljude. Inovacije koje dominiraju u Silicijumskoj dolini idu u pogrešnom pravcu.
Veće uključivanje od strane potrošača, posebno u vezi sa prethodnom stavkom.
Veće učešće građana, kako u procesima odlučivanja, tako i u podržavanju pozitivnih, odnosno eliminisanju negativnih trendova. Bez zajedničkog napora, teško ćemo popraviti budućnost.
Što veće ulaganje u obrazovanje, koje treba da pomogne mladima da se izdignu iznad tehnologije, da “pobijede algoritme” i razvijaju svoju kreativnost.
„Ako pokušate da funkcionišete kao algoritam, izgubićete od algoritma“, zaključio je Kin.
