Broj oboljelih od malih boginja širom svijeta u prva tri mjeseca 2019. učetvorostručio se u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije.
Ovi privremeni podaci ukazuju na "jasan trend", a epidemije se bilježe u svim djelovima svijeta.
U Africi je zabilježen najdramatičniji rast - iznad 700 odsto.
SZO je saopštila da stvarne cifre mogu da budu znatno veće, pošto se globalno prijavi samo samo jedan od 10 slučajeva oboljenja.
Male boginje mogu nekada da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući oboljenja pluća i mozga.
Ukrajina, Madagaskar i Indija su zemlje u kojima su male boginje najrasprostranjenije - bilježe se desetine hiljada slučajeva na milion stanovnika.
Samo na Madagaskaru je od septembra prošle godine preminulo najmanje 800 ljudi.
Epidemije su pogodile i Brazil, Pakistan i Jemen, "uzrokujući brojne smrtne slučajeve - uglavnom djece", dok je došlo do povećanja broja slučajeva u zemljama u kojima je broj vakcinisanih visok, uključujući SAD i Tajland.
U 170 država zabilježeno je 112.163 slučaja malih boginja, dok je u istom periodu 2018. u 163 zemlje bilo 28.124 slučaja.
Ujedinjene nacije saopštile su da je oboljenje "u potpunosti sprječivo" pravom vakcinom, ali globalna pokrivenost prve faze imunizacije "zastala" je na 85 odsto, te "još nije dostignut nivo od 95 odsto vakcinisanih što je potrebno da se spriječi izbijanje epidemija".
U saopštenju koje je objavio CNN, šef SZO Tedros Adanom Gebrejesus i šefica UNICEF-a Henrijeta Fore, rekli su da je svijet "usred krize malih boginja" i da je za to krivo širenje konfuznih i kontradiktornih informacija o vakcinama.
Gebrejesus i Fore navode da je "razumljivo da u takvoj klimi roditelji budu izgubljeni", ali da "na kraju krajeva, nema rasprave o suštinskoj koristi vakcine".
"Više od 20 miliona života je sačuvano zahvaljujući vakcinama protiv malih boginja samo od 2000. godine", dodaju oni.
Zašto je došlo do iznenadne "globalne krize malih boginja"?
Jedan je od najzaraznijih virusa. Međutim, u vezi sa njim se ništa nije promijenilo. Nije mutirao i postao zarazniji ili opasniji. Umjesto toga, odgovori su potpuno ljudski.
U središtu su dvije priče - siromaštvo i dezinformacije. U siromašnijim zemljama manje ljudi je vakcinisano i, samim tim, veći dio populacije je ranjiv.
To stvara pogodno tlo za velike epidemije - što se dogodilo, na primjer, u Demokratskoj Republici Kongo, Kirgistanu i na Madagaskaru.
Ali sa krizom se suočavaju i bogate zemlje sa visokom stopom vakcinisanosti. Do toga dolazi zato što grupe ljudi biraju da ne vakcinišu djecu jer vjeruju porukama antivakcinaša na društvenim mrežama.
Treba pomenuti da su ovo relativne brojke, a da je SZO saopštila da su one zapravo mnogo veće. Male boginje su daleko od bezopasnog oboljenja i od posljedica tog oboljenja u svijetu svake godine strada oko 100.000 ljudi, uglavnom djece.
Kao odgovor na nedavne epidemije malih boginja, imunizacija je u nekim zemljama postala obavezna.
