Institut za medije Crne Gore (IMCG) danas je predstavio mini istrazivanja „Primjena etičkih standarda o zabrani prikrivenog reklamiranja u medijima“.
Istraživanje je rađeno monitoringom četiri dnevna lista, centralne informativne emisije četiri televizijske stanice s nacionalnom pokrivenošću, jednog portala, u periodu od 14 do 20. januara.
U anketi je učestvovalo šest od deset kontaktiranih urednika medija obuhvaćenih monitoringom. Obavljeno je osam intervjua sa ekspertima iz novinarstva i marketinga.
Skroman marketinški "kolač" čija je procijenjena vrijednost 10 do 11 miliona EUR, a koji dijeli oko 110 aktivnih medija u Crnoj Gori, pad prihoda, ekonomski i politički pritisci, sve slabija primjena profesinalnih standarda, nepovoljan položaj novinara, prema IREX-ovom indeksu, čini medije u Crnoj Gori neodrživom.
Navedene okolnosti medijsku i novinarsku zajednicu izlažu ekonomskim i političkim pritiscima i čine ih posebno ranjivima na korupciju. U takvim okolnostima, kako se navodi, postoji snažan pritisak da se pravila koja zabranjuju prikriveno reklamiranje prilagode ukoliko će to donijeti prihode, navela je direktorica Instituta Olivera Nikolić.
Prikriveno reklamiranje je praksa koja je zabranjena i zakonskim i samoregulatornim aktima.
"Kodeks novinara Crne Gore propisuje da svi reklamni sadržaji moraju biti jasno označeni kao takvi i da je novinarima zabranjeno da se bave reklamno-propagandnim djelatnostima", navela je Nikolić.
Monitoringom medija uočeno je, kako je saopšteno na konferenciji za novinare, da čak i kod plaćenih reklamnih sadržaja oznaka i format su takvi da bi publiku mogli da dovedu u zabludu.
„Svih šest anketiranih urednika crnogorskih medija rekli su da su se sretali sa zahtjevima, odnosno naredbama, da objave sadržaje koji su po svojoj suštini reklama“, kaže se u istraživanju.
Kako se navodi, svi su potvrdili da su takve upite prihvatili.
„Ovakve su zahtjeve u jednakoj mjeri upućivali menadžmenti medija u kom rade i oglašivači, odnosno predstavnici kompanija čija je reklama u pitanju. Kao razloge za takvu odluku naveli su i da su u pitanju bile društveno odgovorne akcije kompanija o kojima je riječ, i ono što je posebno zabrinjavajuće jer „je objašnjeno da to stoji u ugovoru s kompanijom“, navodi se u istraživanju.
Polovina urednika je, kako se ističe, saopštila da nijesu naišli ni na kakve reakcije menadžmenta ili samoregulatornih tijela, dok je troje reklo da su dobili upozorenje od Agencije za elektronske medije.
Kako se navodi u istraživanju, niko od anketiranih ne odobrava ovakvu praksu, vjerujući da narušava kredibilitet medija. "Međutim, ni očekivanja za budućnost nijesu bolja".
„Mediji su, nažalost, prinuđeni da objavljuju prikrivene reklame da bi zaradili. Njihov menadžment i uredništvo uglavnom ne vidi u tome problem pa će se ova praksa samo nastaviti i vjerovatno i pojačati u narednom periodu“, rekao je jedan od anketiranih.
Sa druge strane marketing stručnjaci koji su prisustvovali predstavljanju izvještaja su ukazali i na praksu da pojedini mediji na neki način reketiraju kompanije time što dok kod njih ne počnu da se oglašavaju o njima pišu negativne testove, da traže novac i za društveno odgovorne kampanje kao i da je u posljednje vrijeme primijećena praksa da pojedine medijske kuće nude kompanijama da im pišu pr tekstove i da ih objavljuju i za to po testu traže 350 eura.
