Jelena Đurović na čelo Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ došla je 2004. godine, a osim toga što je u tom periodu bila jedna od rijetkih žena na rukvodećem položaju, ostaće upamćena i kao prva žena koja je upravljala ovom ustanovom. U njoj je ostala i opstala, ali i više nego uspješno je vodila do početka 2017. godine, kada je otišla u penziju.
Izazovi i prepreke
U razgovoru za Analitiku, Đurović otkriva da joj najveći izazov te 2004.godine bio kako da odgovori izuzetno kompleksnom zadatku koji nameće funkcija direktorice jedne nacionalne biblioteke.
- Nakon plejade kolega direktora, kao prvoj ženi na ovoj vodećoj poziciji, izazovi su bili još veći. Prepreka je bilo, ali sam ih prevazilazila otvorenošću, mentorstvom, dobrom komunikacijom i sticanjem povjerenja. Velika je odgovornost naći se na kormilu jedne takve ustanove kulture koja je „memorija nacije“, obrazovni i informacioni resurs i čiji je rad vidljiv mnogo dalje od lokalne i nacionalne sredine. Pred izazovom ste da se što bolje pozicionirate, odnosno da, ako je moguće, odlično pozicionirate svoju biblioteku u konkurenciji biblioteka svih zemalja svijeta – prisjeća se Đurović.
Napominje da su usponi i padovi sastavni dio svake profesije, a da bi uspješno trajali u poslu koji obavljate, posebno ukoliko ste žena, nužan je, kaže, veliki trud i mnogo odricanja. Uz sve ovo, smatra Đurović, najvažnije je - nikada ne odustati od zacrtanog cilja!
- Dakle: upornost, istrajnost, velika energija, entuzijazam koji pokreće i ogromna želja da planirane projekte dovedete uspješno do kraja i ostvarite dobar rezultat - poručuje Đurović.
Za nju, neizostavna je bila i velika podrška porodice, uz razumijevanje i priznanje da radi ispravnu stvar za opšte dobro.
- Takođe, podrška kolektiva, profesionalnog i poslovnog okruženja, podrška običnih ljudi, omogućavala mi je da problemi budu prevaziđeni, a odricanja podnošljivija – dodaje Đurović.
Kapitalni projekti
U dugogodišnjoj karijeri upravljanja bibliotekom, ona je inicirala i koordinirala veliki broj projekata od kapitalnog značaja, koji su omogućili transformaciju Nacionalne biblioteke Crne Gore u modernu strukturu prilagođenu izazovima i zahtjevima početka 21. vijeka.
Najponosnija je, kaže, na osnivanje COBISS Centra Crne Gore - kooperativnog bibliotečko-informacionog sistema i servisa sa jedinstvenom automatizovanom bibliografskom bazom podataka.
- Ovim projektom formirana je mreža biblioteka u Crnoj Gori i njihovih online dostupnih kataloga, koja je postala dio regionalne COBISS.NET mreže kao i najveće svjetske mreže bibliotečkih kataloga WorldCat. Osim brojnih benefita, bibliografski podaci cjelokupne crnogorske izdavačko - štamparske produkcije od početaka do danas sada su dostupni svima putem interneta – napominje Đurović.
Za njenog mandata formirana je i Digitalna biblioteka Crne Gore iz starih i posebnih fondova, kao i izvrsnih kolekcija. Između ostalog, to su Digitalna kolekcija Petar II Petrović Njegoš i Digitalna Crnogorska nacionalna bibliografija, koje su bile ne samo zapažene i visoko ocijenjene od međunarodnih eksperata, već su poslužile kao primjer inovativnosti i dobre prakse.
- Svakako, moram pomenuti projekte rekonstrukcje i rehabilitacije zgrada Nacionalne biblioteke. Bivše Italijansko poslanstvo kompletno je spolja i unutra uređeno, a bivše Francusko poslanstvo djelimično je sanirano. Ova zdanja su arhitektonsko kulturno nasljeđe naše zemlje, a njihovom rekonstrukcijom omogućena je bolja zaštita i čuvanje pisane kulturne baštine koja se u njima nalazi. Ujedno, stvoreni su i optimalni uslovi za rad – ističe naša sagovornica.
Prednosti i nedostaci
U kontekstu ostvarenih poduhvata, Đurović naglašava da, generalno, biti žena na rukovodećoj poziciji ima i prednostima i nedostataka.
- Moje mišljenje je da žene upravljaju sa više senzibilnosti, više emocija, otvorenije i transparentnije. Međutim, ukoliko se od lidera očekuje demonstracija snage i moći, onda to može biti prijetnja za ženu na vodećoj poziciji. Ipak, držim da ne bi trebalo da postoje kvalitativne podjele na muško i žensko kada je u pitanju sposobnost izvrsnog upravljanja bilo kojom organizacijom ili institucijom, pa i Nacionalnom bibliotekom – ocjenjuje Đurović.
Prema njenim riječima, ono što bi trebalo da etablira uspješnost u rukovođenju nacionalnim bibliotekama jesu visoke kompetencije.
- Ukoliko postižete izvanredne rezultate, bilo da ste muškarac ili žena, bićete jednako cijenjeni. Ovo se, naravno, odnosi na razvijene zemlje.
Kod nas, ali i u regionu, još uvijek vladaju predrasude kad su u pitanju žene na rukovodećem položaju. U društvu u kojem na vodećim pozicijama u velikom procentu prednjače muškarci, žena lider, makar bila uspješna, ne dobija adekvatno priznanje.
Naprotiv, iskrenost, otvorenost, empatija najčešće se doživljavaju kao slabosti, a ne kao vrline što ozbiljno može da ugrozi položaj žene na rukovodećem mjestu, pogotovo u sredini kakva je naša – smatra naša sagovornica.
Osviješćenost, podrška, edukacija
Za podizanje svijesti o položaju žena u Crnoj Gori, Đurović smatra da je neophodno jačanje civilnog društva i veća ekonomska potpora.
- Nužna je i osviješćenost putem edukacije, ali i dobra socijalna podrška za ženu i njenu porodicu. Dakle, potrebno je mijenjanje stereotipnih obrazaca pri čemu je ključ u obrazovanju i izgradnji ambijenta demokratskog shvatanja kapaciteta polova, ravnopravnosti socijalnog statusa i društvenog priznanja – smatra Đurović.
Vizija i dostignuća
Kroz brojne izazove i prepreke, kako kaže, nju je vodila odlučno zacrtana vizija razvoja NBCG, koja je podrazumijevala da ova ustanova služi znanju, obrazovanju, pamćenju i pismenosti, da podstiče istraživanje i kreativnost, ali i da bude na usluzi svim građanima Crne Gore - bez razlika ili ograničenja!
- Vođena ovom vizijom, mislim da sam uspjela, primjenjujući visoke standarde koje ova djelatnost zahtijeva, da na čvrstim temeljima tradicionalne Nacionalne biblioteke, postavim nove stubove moderne Nacionalne biblioteke Crne Gore - biblioteke za 21. vijek.
O tome svjedoči veliki broj projekata, kapitalnih, infrastrukturnih, istraživačkih i edukativnih, kao i projekata u cilju zaštite, očuvanja i prezentacije kulturne baštine i promocije nacionalne pismenosti i književnosti.
Ostali su neostvareni neki započeti projekti, kao što je Muzej knjige i literature Crne Gore. Ali, u svakom slučaju, otišla sam iz Biblioteke sa osjećanjem zadovoljstva i ispunjenosti. U potpunosti ostvarena i ništa ne bih drugačije uradila – priznaje Đurović.
Pored uspješnog vođenja Nacionalne biblioteke dugi niz godina, Đurović zbilja ima na šta biti ponosna. Između ostalog, bila je predsjednica Savjeta COBISS.NET (međunarodne asocijacije), a kuriozitet je i da je ušla u knjigu „Direktori vodećih svjetskih nacionalnih, narodnih, manastirskih i kraljevskih biblioteka: liderstvo, menadžment, budućnost biblioteka“ (World’s Leading National, Public, Monastery and Royal Library Directors: Leadership, Management, Future of Libraries).
Autori djela, koje ima za cilj da predstavi najuspješnije direktore sa izuzetnim doprinosom razvoju i transformaciji biblioteka u 21.vijeku, univerzitetski su profesori iz Kanade, Japana i Hong Konga, a knjigu je objavio njemački izdavač „De Gruyter Saur“. Našoj sagovornici, ništa od ovih dostignuća nije „palo s neba“.
- Potreban je bio ogroman trud, veliki rad na sebi, da, ali i rad sa drugima. Potrebno je bilo obezbijediti profesionalno i poslovno okruženje. I biti uvijek na visini zadatka.
Kad se osvrnem unazad, sa ove distance, prepreke su bile svakodnevne i na svakom koraku. Vječito ste izloženi riziku donošenja odluka. Da li je to znanje, umijeće, sreća, vizija, intuicija, ili sve zajedno, uglavnom, mogu sa sigurnošću reći da sam donosila prave odluke u pravo vrijeme. Tako su se otvarala i ona vrata za koje sam mislila da ih je nemoguće otvoriti. Mislim da je to ključ za uspjeh – smatra Đurović.
Balansiranje prioriteta
Prema njenim riječima, još jedan ključ uspješnosti, ne samo za nju već i za sve žene na rukovodećim pozicijama, jeste i umijeće balansiranja prioriteta u poslovnom i privatnom životu. U tom segmentu, primjećuje, žene u Crnoj Gori imaju pred sobom više „izazova“ nego muškarci.
- Dobra organizacija vremena, određivanje prioriteta, usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza svakako nije jednostavno, pogotovo za ženu na visokom položaju. Da, žene kod nas moraju da odgovore na više zahtjeva i to je jedan od pokazatelja da im je puno teže nego muškarcima – smatra Đurović.
Cijeni da bi ženama kao snažan podsticaj za građenje karijere trebalo da budu sve uspješne žene u svijetu koje su se ostvarile obavljajući složene i odgovorne poslove.
Razgovor zaključuje porukom ženama, ma gdje bile i ma kojom profesijom se bavile: Istrajte u svojima namjerama i nikad ne odustajte!
„Usud“ svih žena
Osvrćući se na rasprostranjenost „staklenih tavanica“ sa kojima se žene suočavaju u pogledu napredovanja u karijeri, tj. diskriminatornog tretmana u vezi sa poslovima koji su im delegirani, Đurović primjećuje da to nije „usud“ samo žena kod nas, ili na ovim bližim nam prostorima.
- Žene se svuda u svijetu suočavaju sa sličnim problemima, samo što su oni izraženiji u manje razvijenim sredinama. Ono na čemu, pak, treba raditi je otklanjanje prepreka koje se postavljaju pred ženama da zauzmu važne pozicije u društvu – ocjenjuje Đurović.
