Krompir ima važnu ulogu u našoj ishrani jer u sebi sadrži veoma povoljan odnos hranjivih materija. Od 15 do 30 odsto njegovog sadržaja čine suve materije, a ostalo je voda. Od davnina je poznato da je krompir pored hljeba jedna od najvažnijih namirnica u ljudskoj ishrani. Ovo povrće zahtijeva dosta prostora, pa je za njegovo uzgajanje potrebna veća bašta. Krompir se koristi za ishranu, preradu i kao sadni materijal.
Kada se sadi krompir? Vrijeme sadnje zavisi prije svega od tipa zemljišta, područja uzgoja krompira i vremenskih prilika.
''U ravnicama sadnja počinje od sredine marta do poćetka aprila, a u brdsko-planinskom podrućju od početka do kraja aprila. Može se saditi ručno pod motiku u brazde ili mehanizovano specijalnim sadilicama'', govori Vladimir Došljak, agronom vrtnog centra Kalija.
Došljak objašnjava da će obrada zemljišta za sadnju zavisiti od predusjeva.
''Ako su to sitrna žita onda obrada zemljišta poćinje zaoravanjem. Krajem jeseni izvodi se duboko oranje na 30 cm dubine. Brazde ostaju otvorene tokom zime kako bi se akumulirala vlaga i kako bi zemljište izmrzlo, radi lakše i kvalitetnije predsjetvene pripreme. Predsjetvena priprema se obavlja u rano proljeće, čim vremenski uslovi dozvole. Ona se sastoji od zatvaranja brazdi kako bi se sačuvala akumulirana vlaga u zemljištu. Izvodi se drljačom'', objašnjava Došljak.
Kako naš sagovornik objašnjava, najveći prinos krompira se postiže primjenom organskih i mineralnih đubriva, kao i primjenom stajnjaka 30 t/ha.
''Stajnjak se zaorava u jesen, a dobro zgorjeli u proljeće. U baštama i vrtovima zgorjeli stajnjak se unosi u kućice. Kada su u pitanju mineralna đubriva na našim terenima najbolje rezultate je dala kombinacija NPK (Yara Mila 7-20-28 i prihrana KAN-om ili 23-7-7 ) đubriva. Za postizanje maksimalnih prihoda na našim terenima trebalo bi unijeti oko 120 kg/ha azota, 160 kg/ha fosfora i 200 kg/ha kalijuma. Tehnika đubrenja bi izgledala na sličan način: organsko đubrivo unijeti u jesen pod brazdu, 2/3 NPK takođe u jesen rasturiti pod brazdu, a preostalu 1/3 tokom predsjetvene pripreme. Prihranu Kan-om ili 23-7-7 obaviti tokom okopavanja'', navodi Došljak.
Šta je naklijavanje i kako se ono postiže?
Došljak objašnjava da pod naklijavanjem krompira podrazumijevamo da je većina okaca na krtoli klijala i dala čvrste zelene klice koje se teško odvajaju od krtole.
''Upotrebom na ovaj način pripremljenih krtola, skraćuje se period za 14 dana. Ukoliko posadimo nenaklijale krtole u umjereno vlažno i toplo zemljište u fazu klijanja i nicanja dolaze za dvadesetak dana. Krompir se naklijava tako što se pet do šest nedjelja prije sadnje rasporedi u gajbe u tankom sloju, na osvijetljenom, čistom i suvom prostoru na temperaturi od 12-15 stepeni. Gajbe se naslože jedna na drugu, kako bi se omogućio dobar protok vazduha i svjetlosti. Krompir se ne smije naklijavati na direktnom suncu ili tami jer utiče direktno na kvalitet klice. Kada klice budu velićine od nekoliko milimetara do pola santimetra, krompir je spreman za sadnju'', ističe Došljak.
Koja je idealna temperatura zemljišta za sadnju?
Naš sagovornik napominje da bi idealna temperatura zemljišta za sadnju bila pet stepeni.
Prema riječima agronoma vrtnog centra Kalija, sadnja naklijalog krompira započinje kada se zemljište na dubini od 10 cm zagrije na oko pet stepeni Cels. „Sade se krtole mase 50-70g na razmak 25-35cm, 50-60cm između redova i 6-10cm dubine. Dužina vegetacije trave je od 60 do 150dana, zavisi koju sortu sadite'', govori Došljak.
Pored efekta na prinos, veća vlažnost zemljišta uslovljava zametanje većeg broja krtola, smanjuje infekciju običnom krastavošću, zatim krtole su pravilnog oblika, prvog kvaliteta, bez deformacija i imaju veću tržišnu vrijednost. U praksi se često dešava da zbog nepravilnog i neblagovremenog zalivanja dolazi do vrlo izraženih deformacija i prorastanja krtola, pa iako je prinos visok, mali je udio tržišnih krtola.
Vrijeme navodnjavanja u toku dana zavisi od načina koji se koristi za navodnjavanje. Navodnjavanje orošavanjem je najbolje izvesti rano ujutru ili pred kraj dana da bi se ublažio temperaturni šok. Korišćenjem sistema kap po kap moguće je zalivati u bilo koje doba dana bez obzira na temperaturne uslove.
Došljak navodi da ovo povrće dobro podnosi monokulturu, ali da bi je trebalo izbjegavati.
''Krompir dobro podnosi monokulturu, mada je treba izbjegavati zbog umnožavanja prouzrokovača bolesti i štetočina. Na istu parcelu krompir moze doći tek poslije 3-4 godine. Najbolji predusjevi su mu višegodišnje laguminoze, trave, grašak, boranija i žitarice. On kao predusjev odgovara svim povrtarskim kulturama'', ističe Došljak.
Kada su u pitanju sorte krompira one se dijele prema dužini vegetacionog perioda, odnosno po broju dana od nicanja do fiziološke zrelosti.
Evo koje se vrste najviše sade kod nas:RIVIJERA - Vrlo rana sorta (oko 80dana), boja pokožice žuta, a mesa svijetlo žuta. Pogodan je kao mlad krompir, vrlo dobro podnosi skladištenje. Otporan na plamenjaču krtole i krastavost, osjetljiv na plamenjaču lista.
JERLA - Vrlo rana sorta (oko 80dana), boja pokožice i mesa svijetlo-žuta. Osjetljiva na plamenjaču, otporna na sušu. Dobro se skladišti.
TREZOR- Vrlo rana sorta (oko 80 dana), boja pokožice i mesa blijedo-žuta. Otporna na plamenjaču krtole, osjetljiva na plamenj lista. Slabije se skladišti.
KLEOPATRA - Vrlo rana sorta (oko 80dana), boja pokožice je crvena, blijedo-žutog mesa. Veoma kvalitetan za prženje, kuvanje, pečenje. Otporna prema plamenjači krtole, a osjetljiva prema plamenjači lista.
ARNOVA - Srednje rana sorta (oko 100dana), boje pokožice i mesa svijetlo žuta, Kvalitet se može porediti sa Rivijerom. Vrlo dobro podnosi visoke temperaturne i sušne stresove.Otporna na plamenjaču.
KENEBEK - Srednje rana do srednje kasna sorta (oko 120dana), boja pokožice svijetlo-žuta, bijelog mesa. Uz agriju najčešće sađena sorta u sjevrnom dijelu Crne Gore. Otporan na sušu, osjetljiv na plamenjaču.
KONDOR - Srednje rana do srednje kasna sorta (oko 120dana), boja pokožice crvena, blijedo žutogmesa. Veoma adaptivna i visoko prinosna sorta, pogodna za stonu upotrebu. Prilično otporna na plamenjaču lista, stabla i krtole.
ALADIN - Srednje kasna sorta (oko 130dana), boja pokožice crvena a mesa bijela. Daje visoke prinose zbog kojih se brzo i proširila u proizvodnji. Otporna na plamenjaću krtole i sušu.
RUDOLF - Srednje kasna sorta (oko 130dana), boja pokožice crvena, mesa bijela. Najprinosnija sorta u uslovima redovnog zalijevanja. Otporna na plamenjaću krtole i lista. Dobro se skladišti.
AGRIA - Srednje kasna sorta (oko 130dana), boja pokožice žuta, mesa tamno-žuta. Veoma prinosna sorta i pogodna za preradu u pomfrit, pire, ćips kao i za stonu upotrebu. Otporna na plamenjaću lista i krtole. Dobro se skladišti.
