Na ovogodišnjem festivalu, koji je počeo 16. juna, nakon 57 festivalskih dana realizovana su 73 programa, a više od stotinu, ukoliko se u obzir uzmu segmenti koji su se održavali u kontinuitetu, kao što su likovne radionice pratećeg programa. Tačnije, realizovano je 13 koncerata klasične i džez muzike, 12 književnih večeri, 15 predstava, 8 izložbi i 25 programskih cjelina pratećeg dijela. Posebnu novinu predstavljao je i filmski program, novina ovogodišnjeg izdanja. Skoro svi programi 31. „Ljetopisa“ bilježe dobru posjećenost.
“Želim najprije da zahvalim publici koja vjerno prati sve naše programe i daje vrlo dragocjene sugestije oko onoga što želi ili ne želi da vidi. Mislim da smo uspjeli da stvorimo dobru interakciju i komunikaciju. Želim da zahvalim selektorima, cijeloj ekipi, ali i gospodinu Ćazimu Nikeziću, koji je ispred Kulturnog centra od prvog dana spreman da pruži bezrezervnu i vrlo često neophodnu podršku”, istakla je na samom početku direktorka Ksenija Popović.
Za potrebe pozorišnog programa ove godine renovirana je i adaptirana Ljetnja pozornica Doma kulture. Na njoj i u Starom Baru, izvođene su domaće produkcije, ali i predstave pozorišnih subjekata iz regiona. Pažnju stručne javnosti u regionu privukla je ovogodišnja produkcija „Ljetopisa“, rađena u saradnji sa Gradskim pozorištem Podgorica “O miševima i ljudima“, koju je režirao Dino Mustafić.
“Uvijek je presudan sud publike, ali sam iza pozorišne selekcije stavio svoje ime i prezime sa uvjerenjem da je to dobro odrađen posao, iako je o tome teško govoriti. Nisam od onih rigidnih koji se užasno groze „podilaženja“ ukusu, kao što nisam ni od onih koji smatraju da je obično nedokučiva estetika jedino pravo pozorište. Selektor mora da vodi računa i o stvarima koje na prvi pogled ne izgledaju važne, kao što je recimo godišnje doba, činjenica da su ljudi ovdje uglavnom na odmoru. U tom smislu, teško je naći mjeru kvaliteta, ja sam pokušao”, istakao je Boris Mišković, selektor dramskog dijela „Ljetopisa“.
Muzički program je ove godine okupio neka od najvećih svjetskih imena klasične i džez muzike, kao što su legendarni Duško Gojković, zatim genije na violini, Roman Simović, Vasil Hadžimanov, Vladimir Miler, Rok opera, Crnogorski simfonijski orkestar, i dr. Internacionalnu večernju muzičku scenu selektovao je maestro Bojan Suđić.
“Dio muzičke selekcije za koji sam bio odgovoran je rezultat mog uvjerenja da program festivala umnogome ozbiljnije određuje i publiku koja uopšte u Bar dolazi. Barski ljetopis ima tradiciju kojom pokušava da se vine i mimo samo lokalnog značaja. Ansambli i pojedinci koje sam pozvao da nastupe ovdje su ljudi sa kojima bih sarađivao bilo gdje u svijetu i siguran sam da bi oni bili ukras bilo kog festivala ozbiljnijih gradova sa velikom umjetničkom tradicijom u Evropi, a to je i bila moja namjera, da beskompromisno postavimo taj nivo kvaliteta”, naglasio je Suđić.
I ove godine poseban akcenat, u okviru svakog, pa i muzičkog dijela programa, stavljen je na crnogorske, odnosno barske umjetnike; pa je tako Aleksandra Vojvodić Jovović selektovala upravo taj dio muzičkog programa, istaknuvši da je dio posvećen lokalnim umjetnicima na festivalu svake godine sve bolji.
“I ove je godine muzički program počeo koncertom uspješnih učenika naše muzičke škole, što je najljepši početak, početak za bolju budućnost”, kazala je Vojvodić Jovović.
Književni program je i ove godine okupio domaće, ali i regionalne odnosno internacionalne autore. Njih je selektovao Milun Lutovac.
“Autori koji su predstavljeni na 31. „Ljetopisu“ svojom su pojavnošću, besjedom i djelom potvrdili da su prepoznati i prozvani tumači jedne nove estetike koja nije bila tu radi službe i pukog razaranja oblika, forme i eksperimenta; već zbog saglasja i sinergije sveukupnog stvaralačkog prostora ex-Jugoslavije”, kazao je Lutovac.
Selektorka likovnog programa je dr Anastazija Miranović, koja je program sumirala zaključkom da se taj dio festivala odlikovao raznovrsnom ponudom sadržaja umjetnika različitih likovnih poetika, različitih medijskih izraza i generacijske pripadnosti. Prateći program je i ove godine bio jako uspješan, dobro posjećen i na pravi je način animirao barsku publiku, ali i goste, odnosno turiste u Baru, okupio je ljude različitih generacija, i oživio različite lokacije u gradu i njegovoj okolini. Njega je uređivala Vesna Vujošević Labović koja smatra da je je ove godine prateći program „zaista profunkcionisao na pravi način odgovarajući na sve ranije postavljene ciljeve i zadatke“.
Prethodne dvije godine su za „Ljetopis“ bile važne ne samo zbog obilježavanja jubileja 30 godina postojanja i unošenja izvjesnih promjena u koncept festivala, već i zbog inicijative uvođenja zimske scene, koja je doživjela svoje prvo izdanje, pokazavši da takav projekat treba i može da ima svoj život u ovom gradu. Pred publikom je dakle još jedna zimska scena, koja će održati od 01. novembra 2018. godine do 11. aprila 2019, pod nazivom „Četvrtkom u Baru“.
