Ali, upozoravaju stručnjaci, treba preuzeti mjere predostrožnosti kako bi se spriječilo njeno unošenje u vinograde. Na koji način se prepoznaje i liječi, te koje mjere treba preuzeti za sprečavanje širenja i iskorjenjivanje, navedeno je u naredbi koju je Ministarstvo poljoprivrede donijelo krajem aprila.
Predavanje na tu temu organizovali su juče Sekretarijat za finansije i razvoj u saradnji sa lokalnom službom za poljoprivredu i Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, za vinogradare sa područja Bjelopavlićke ravnice i Katunske nahije.
Pregledi
Načelnica odsjeka za zdavstvenu zaštitu bilja Tamara Popović informisala ih je o naredbi i hitnim mjerama za sprečavanje unošenja te bolesti. - Vinogradari treba da svakodnevno vrše vizuelne preglede stabljika i postave žute ljepljive ploče koje privlače insekte i obavezno sprovedu hemijsko tretiranje biljaka.
U slučaju da postoji sumnja da se bolest pojavila, odmah treba obavijestiti opštinsku službu za poljoprivredu – kazala je Popović ističući da su najosjetljivije sorte graševina, rizling, šardone i merlot. Ukoliko se ne reaguje na vrijeme, ta zarazna bolest koja se unosi preko sadnog materijala veoma brzo poprima razmjere epidemije i uzrokuje veliku ekonomsku štetu.
- Ako preduzete mjere ne daju rezultate, vinograd se mora iskrčiti, jer više ne postoji način da se spriječi širenje - rekla je Popović.
Simptomi
„Zlatna žutica“ pojavljuje se na lišću koje se savija naniže i mijenja boju – kod bijelih sorti u žutu, a kod crnih u crvenu od polovine jula. Larve su sitne, manje od pet milimetara, bjeličaste, a kasnije žućkaste boje sa dvije crne pjege na posljednjem trbušnom segmentu i nalaze se na naličju listova. Od polovine maja do kraja juna mogu da skaču.
