Nova zakonska rješenja treba da doprinesu boljoj valorizaciji poljoprivrednog zemljišta i zaštiti od svih vidova promjena namjene, različitih degradacija i štetnih uticaja. Ujedno biće osnov za progresivniju politiku oporezivanje za neobrađivane površine, a urediće i korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, poručeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Iz Ministarstva je prije četiri godine najavljivano da će Zakonom o poljoprivrednom zemljištu biti precizirano da se vlasnici velike parcele koje se ne obrađuju ili izdaju u zakup oporezovati po visočijim stopama.
STATISTIKA
- Prema posljednjim zvaničnim statističkim podacima, ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u 2016. godini iznosila je 255.845,8 hektara (ha), što čini 82,7 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Ohrabruje podatak da se procenat korišćenog poljoprivrednog zemljišta povećava iz godine u godinu i u 2016. godini bilježi se rast od 10,6 odsto, u odnosu na 2015. godinu – kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede.
Predstavnici Ministarstva objašnjavaju da korišćeno poljoprivredno zemljište podrazumijeva sve površine koje se koriste u svrhu bavljenja poljoprivredom, a to su pašnjaci i livade, voćnjaci, oranice, vinogradi, rasadnici. - Od toga pašnjaci i livade čine preko 90 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Povećanje površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u 2016. godini se odnosi na sve navedene kategorije, od čega je najveći procenat zabilježen kod plantažnih voćnjaka i rasadnika – precizirali su predstavnici Ministarstva.
OKVIR
Oni navode da ovaj Vladin resor kontinuirano radi na unapređivanju politike korišćenja i upravljanja poljoprivrednim zemljištem. - Tokom prošle godine kroz projekat MIDAS, koji realizujemo uz podršku Svjetske banke, sprovedeno je niz aktivnosti u cilju pripreme novih zakonskih i strateških dokumenata za upravljanje poljoprivrednim zemljištem u Crnoj Gori, kako bi se i u ovoj oblasti stvorio dobar okvir za dalji razvoj poljoprivrede u skladu sa aktuelnom agrarnom politikom, potrebama poljoprivrednih proizvođača i novim zahtjevima u procesu pristupanja Evropskoj uniji – rekli su iz Ministarstva.
Dodaje se da je pripremljen nacrt strateškog dokumenta koji sadrži analizu stanja, iskustva drugih zemalja, preporuke, predloge za nova zakonska rješenja i ciljeve, a koji će služiti kao okvir za politike i mjere za upravljanje poljoprivrednim zemljištem u Crnoj Gori. - Imajuću u vidu da je riječ o ključnom resursu za poljoprivrednu proizvodnju, važnom za zaštitu životne sredine, očuvanje kulturnih pejzaža i ruralnih područja, cilj je obezbijediti zaštitu i kroz primjenu dobre poljoprivredne prakse, potrebnih agrotehničkih mjera sačuvati njegovu vrijednost i održavati ga pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju – kazali su predstavnici Ministarstva.
CILJEVI
Oni navode da su dugoročni ciljevi razvoja crnogorske poljoprivrede, koji su definisani Strategijom poljoprivrede i ruralnih područja, povećanje obradivih površina, povećanje produktivnosti i uvođenje EU standarda bezbjednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru. - Radi ostvarenja ovih ciljeva, kroz agrobužet se realizuju brojne mjere agrarne politike kako bi se raspoloživi, a neiskorišćeni zemljišni resursi uključili u poljoprivrednu proizvodnju. Mjere tržišno cjenovne politike, koje obuhvataju direktna plaćanja u stočarstvu i biljnoj proizvodnji, doprinose podizanju konkurentnosti proizvodnje i direktno utiču na povećanje površina obradivog poljoprivrednog zemljišta, ukrupnjivanje poljoprivrednih gazdinstava i bolje korišćenje prirodnih resursa, naročito prirodnih livada i pašnjaka – tvrde predstavnici Ministarstva.
Oni ističu mjere ruralnog razvoja, koje su usmjerene na jačanje konkurentnosti proizvođača, kroz podršku investicijama u primarnoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji, uvođenju međunarodnih standarda, održivom upravljanju zemljištem, aktivnostima kooperativa i udruženja proizvođača. Navode da se kroz različite programe pruža podrška za zasnivanje i modernizaciju zasada vinove loze, voćnih zasada, maslinjaka, uzgoj višegodišnjeg ljekovitog i aromatičnog bilja, povrtarskih kultura, nabavku mehanizacije, pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika. - Osim povećanja obradivih površina, cilj je i očuvanje i održavanje zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju – naglasili su predstavnici Ministarstva.
VALORIZACIJA
Naglašava se da Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na valorizaciji poljoprivrednog zemljišta i da je do sada valorizovano 300 ha. Iz ovog Vladinog resora podsjećaju da je nakon uspješno sprovedenog javnog poziva za davanje u zakup 69 hektara poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Šas, koji je rezultirao potpisivanjem ugovora sa kompanijom Voli trejd, kao i valorizacije lokaliteta Grahovo, u opštini Nikšić (ukupne površine 40 ha), Vlada, odnosno Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u prvih pet mjeseci ove godine dala u zakup više od 200 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na lokalitetima u opštinama Kotor, Ulcinj i Podgorica.
- Ovi lokaliteti biće valorizovani kroz zasnivanje poljoprivredne proizvodnje i prerade u vidu podizanja zasada maslina, vinove loze i ljekovitog i aromatičnog bilja. Realizacijom planiranih projekata na zakupljenom zemljištu na tri lokaliteta biće investirano ukupno 9,2 miliona eura u pokretanje poljoprivredne proizvodnje i prerade, uz zapošljavanje 41 radnika – kazali su iz Ministarstva. Podsjećamo da je 157 hektara zemljišta na lokalitetu Vranovići u opštini Kotor uzela pod zakup kompanija ,,Čelebić agrar“, blizu 34 hektara zemljišta u Golubovcima kompanija ,,Agrolife Montenegro“, a deset hektara zemljišta na lokalitetu Briska Gora, na teritoriji opštine Ulcinj kompanija M.N.B. Kruna/vinarija Milović. - Inicijativa Vlade, koja je ovaj projekat prepoznala kao njenu prioritetno-razvojnu komponentu u oblasti poljoprivrede, rezultirala je rastućim interesovanjem crnogorskih kompanija da diverzifikuju svoje poslovanje kroz oblast poljoprivrede – rekli su predstavnici Ministarstva.
