Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma od januara prošle godine do danas nadležnim državnim organima uputila je 102 predmeta po osnovu sumnje da je počinjeno krivično djelo pranje novca i 25 predmeta sa osnovom sumnje na finansiranje terorizma, kazao je u intervjuu Pobjedi v.d. direktora ove uprave Vesko Lekić.
–To je urađeno nakon obrađenih podataka i procjene da je u konkretnim slučajevima počinjeno krivično djelo pranje novca i/ili finansiranje terorizma. Inače, Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma svakodnevno prima i analizira podatke koje dostavljaju poslovne banke: gotovinske i sumnjive, kao i sve druge finansijske transakcije dobijene od drugih obveznika i partnerskih finansijsko-obavještajnih službi.
Ukoliko se nakon obrade podataka procijeni da u vezi sa nekim licem ili transakcijom postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo pranje novca ili finansiranje terorizma, Uprava dostavlja rezultate analiza, informacije i dokumentaciju nadležnim državnim organima na dalje postupanje - objašnjava Lekić.
POBJEDA: Izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ušle su u skupštinsku proceduru. Da li će usvajanjem zakona biti umanjeni rizici od pranja novca i finansiranja terorizma u Crnoj Gori?
LEKIĆ: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma dobio je u prošloj godini pozitivno mišljenje Savjeta Evrope, a u februaru tekuće godine usaglašen je sa ekspertima Evropske komisije. Sada je u skupštinskoj proceduri. Cilj je bio usklađivanje sa novim međunarodnim standardima i preporukama direktiva EU, čime će se i otkloniti nedostaci utvrđeni u izvještaju Komiteta MANIVAL-a, odnosno eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Nova zakonska rješenja uticaće na preduzeća i druga pravna lica, preduzetnike i fizička lica koja obavljaju djelatnost (obveznike) da na efikasniji i efektniji način preduzmu mjere i radnje za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, prilikom i nakon završetka primanja, ulaganja, zamjene, čuvanja ili drugog raspolaganja novcem, imovinom, odnosno transakcijama za koje postoji osnov sumnje da su povezane sa pranjem novca ili finansiranjem terorizma. Obezbijediće se i viši nivo pravne zaštite i integriteta poslovnog ambijenta, riješiće se problemi u primjeni važećeg zakona…
POBJEDA: Zakonskim tekstom je predviđeno i formiranje registra stvarnih vlasnika. Da li će to razotkrivati ko stoji iza firmi koje su registrovane na „pozajmljena“ – tuđa imena?
LEKIĆ: Definisano je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika kako bi se obezbijedio viši nivo pravne zaštite, transparentnosti i integriteta biznis ambijenta prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa. Uspostavljanje registra omogućiće obveznicima pristup relevantnim podacima za potrebe preduzimanja mjera utvrđivanja i provjere identiteta klijenta kao i nadzornim organima, sudovima, tužilaštvu i ostalima za potrebe izvršavanja obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Nakon stupanja na snagu Predloga zakona o izmjenama i dopunama, Poreska uprava je dužna da u roku od godinu dana formira registar stvarnih vlasnika. Nova zakonska rješenja i registar stvarnih vlasnika trebalo bi da prilikom registracije pravnih lica u potpunosti uklone mogućnost manipulacije u vezi sa imenima fizičkih i pravnih lica koji su registrovani kao vlasnici, suvlasnici ili osnivači pravnih lica.
POBJEDA: Na koji način se tretiraju neuobičajene transakcije i one sa visokorizičnim trećim zemljama?
LEKIĆ: Prošireni su slučajevi primjene sprovođenja mjera provjere identiteta i praćenja poslovanja na složene i neuobičajene transakcije, posebno ako se radi o neuobičajenim obveznicima (šemama) kao i na izvršenja transakcija koje nemaju očiglednu ekonomsku opravdanost ili pravnu svrhu ili odstupaju od uobičajenog i očekivanog poslovanja klijenta. Propisane su i mjere utvrđivanja i provjere identiteta klijenta i praćenje poslovanja klijenta iz visokorizičnih trećih država. Obveznik je dužan da mjere preduzima na osnovu procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i definisanih kriterijuma za prepoznavanje klijenata i transakcija iz visokorizičnih trećih država.
POBJEDA: U prijedlogu izmjena nijesu samo proširenja obaveza. Ima i smanjenja. Da li to može uticati na povećanje rizika od ovih opasnih pojava?
LEKIĆ: U predloženim izmjenama zakona smanjen je obuhvat obveznika za – humanitarne, nevladine, vjerske i druge neprofitne organizacije, sportske organizacije i one koje obavljaju djelatnosti mrežne prodaje, otkupa prometa sekundarnih sirovina, pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga, marketinških i konsultantskih aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem, izvođenja građevinskih radova, razrade građevinskih projekata.
Glavni razlog je što pojedini obveznici nijesu definisani kao takvi po međunarodnim standardima, ali i zbog činjenice da je na osnovu procjene utvrđeno da pripadaju kategoriji niskog rizika. Međutim, njihovo praćenje na primjeni mjera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma će se nastaviti od strane obveznika sa kojima budu imali poslovni odnos ili obavljali transakcije, primjenom pristupa zasnovanom na riziku.
