Riječ je o do sada najpotpunijem pregledu i tumačenju istorijskih događaja i društvenih fenomena na tlu glavnog grada Crne Gore. Obuhvaćen je period u trajanju od 2200 godina.
Slobodan Čukić je od početka 2013. do kraja 2017 u podgoričkim dnevnim listovima „Vijesti“ i „Pobjeda“ objavio više članaka i feljtona u kojima se, iz raznih uglova, bavio istorijom Podgorice.
Kako kaže, radilo se o manjim ili većim osvrtima, koji su tada obuhvatali prošlost u onoj mjeri u kojoj je to zahtijevala konkretna tema. Naravno, bilo je tu i ozbiljnijih zahvata u teškom i nepreglednom prostranstvu podgoričke istorije.
Sve je to predstavljalo pripremu i osnovu za obimnu, preglednu i iscrpnu studiju s naslovom „Podgorički brevijar“.
KLJUČ
Čukić je Zetsku ravnicu i obodni brdski pojas, dakle podgoričko gradsko područje, sagledao kao jedinstven arheološki park. Osim terenskih istraživanja posvetio se i temeljnom proučavanju literature na temu Podgorice.
Ozbiljna posmatranja na terenu i lucidna čitanja, rezultirala su novim uvidima koji predstavljaju osnovu za novu, u odnosu na postojeće, puno jasniju i precizniju sliku o prošlosti našeg glavnog grada.
Nakon uvodnog djela koji sadrži osvrt na knjigu Bogumila Hrabaka o Podgorici i arheološko-istorijsku panoramu glavnog grada Crne Gore, Čukić piše o dobu nastanka Podgorice i argumentovano dokazuje da su grad Ribnica i istoimena tvrđava klasične izmišljotine nastale u pokušaju da se u životu održi deplasirana priča o postojanju volšebnog grada, u kojem se tobože oko 1113. godine rodio Stefan Nemanja.
REPUBLIKA
U knjizi „Podgorički brevijar“ saznaćete i do sada malo poznate detalje o Podgorici u vrijeme dolaska Turaka, prvom stoljeću pod Osmanlijama, periodu od vladike Danila do „podgoričke republike“...
Posebnu pažnju autor je posvetio crnogorskim napadima na Podgoricu i Zetskom ustanku iz 1832. godine, podgoričkim rodoljubima...
Pripovijest o „podgoričkoj republici“ zasnovana na starovaroškom predanju.
O toj podgoričkoj samoupravi prije njega je pisao samo Ilija Zlatičanin. Čukić je prvi dovodi u vezu s velikim nemirima i sukobima koji su se u tom periodu dešavali u cijelom regionu.
Dostojnu pažnju autor je posvetio i periodu od „podgoričke republike“ do Veljega rata, Veljem ratu i bitkama, oslobođenju Podgorice i iseljevanju podgoričkih muslimana. Analizirane su i poslijeratne prilike i izgradnja Mirkove varoši.
Slijede sistematski osvrt na otomansku Podgoricu, te inspirativno poglavlje „Mermer sa Duklje“. Završnicu „Podgoričkog brevijara“ Čukić je posvetio misterijama podzemnih hodnka koji se po predanju pružaju od Crkve Svetoga Đorđa do Pločica, nekada jednog on najpopularnijih sastajališta i kupališta u nekadašnjem Titogradu.
Dostojan tretman ima i zagonetka hrišćanskog svetilišta koje je nekada postojalo na imanju glasovite familije Đečević. Tu je i priča o mlinu Boljevića.
Na promociji će govoriti Nela Savković-Vukčević, Boban Batrićević, Aleksandar-Saša Radoman i autor.
Knjigu su nedavno objavili Pobjeda i Sekretarijat za kulturu i sport.
