Politika

Ustavni sud mora da reaguje

Kandidat za predsjednika, čiju je kandidaturu potvrdila Državna izborna komisija, validan je da vodi kampanju i učestvuje na izborima. Onaj ko nije zadovoljan odlukom Komisije, može da uloži ustavnu žalbu, a Ustavni sud može ili da potvrdi ili da preinači odluku DIK-a. Ako se utvrdi da potpisi podrške nijesu vjerodostojni, Ustavni sud može da odlučuje i po službenoj dužnosti, kazao je za Pobjedu dr Blagota Mitrić, profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda.
Ustavni sud mora da reaguje
PobjedaIzvor

Državna izborna komisija pokrenula je u ponedjeljak aplikaciju potpisi.dik.co.me putem koje građani mogu, ukucavanjem svog matičnog broja, provjeriti da li su i kome dali potpis podrške za predsjedničku kandidaturu.

Ispostavilo se da su potpisi velikog broja građana, među kojima su i pojedini poslanici i novinari, zloupotrijebljeni. Na društvenim mrežama, gotovo iz minuta u minut, objavljuju se novi slučajevi falsifikovanih potpisa. Prema informacijama Pobjede, do sinoć je Centru za demokratsku tranziciju zvanično oko 400 građana poslalo žalbe da su im imena zloupotrijebljena u kampanji prikupljanja potpisa.

U falsifikovanu podršku uvjerili smo se i u našoj redakciji – zamjenica odgovornog urednika Radmila Uskoković - Ivanović i novinar u rubrici za kulturu Jovan Nikitović ,,podržali su“ Marka Milačića, dok je novinarka u dopisničkoj rubrici Ivana Terzić juče ujutro saznala da se ,,odlučila“ za – Vasilija Miličkovića.

Interesantno je bilo slušati i razgovor sa kolegama u Dnevnim novinama– zamjenik odgovorne urednice Goran Popović podržao je Vasilija Miličkovića, kao i njegova koleginica iz političke rubrike Amra Nikočević.

mitric25KO JE NADLEŽAN

Rasplet ove nesvakidašnje situacije, koja ugrožava kredibilitet predjedničkih aspiranata kojima je potvrđena kandidatura nije lako predvidjeti.

- Po mom mišljenju, i procesno-pravno i materijalnopravno, kandidature za predsjednika postale su legitimne i legalne onog trenutka kada ih je Državna izborna komisija potvrdila. Sadašnja faktička situacija je da su otkriveni potpisi koji nijesu vjerodostojni. Oni se, međutim, ne mogu poništiti od DIK-a, već to može samo nadležni sud, a to je jedino Ustavni sud. On donosi odluku da li će se ti potpisi priznati- kazao je Mitrić.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju izborni sporovi, jedini pravni put za njihovo rješavanje je Ustavni sud koji donosi konačnu odluku, a, kako je rekao, uporedo se može voditi krivični postupak pred redovnim sudovima protiv onih koji su učinili krivotvorenje.

Sekretar DIK-a Veljo Čađenović za Pobjedu kaže da je Komisija uradila sve što je mogla– pokrenula je aplikaciju, a za ostalo je „nemoćna, jer nema zakonska ovlašćenja“. On je istakao da je velika greška bila ukidanje odredbe u Zakonu o izboru odbornika i poslanika koja je predviđala prikupljanje potpisa pred komisijama.

- Krivac za to je Ustavni sud koji je proglasio taj član neustavnim 2016. godine. Da to nije urađeno, od ovoga ne bi bilo ništa. Pred Komisijom bi se građani potpisivali sa ličnom kartom, a ovako smo omogućili da kandidat za tako visoku funkciju u državi može da švercuje potpise– kazao je on.

Čađenović naglašava da ,,garantuje da sve što je unešeno u softver što je uradila služba DIK-a uz pomoć službe iz Skupštine je čisto kao sunce“.

- Dakle, da ne bi bilo zabune, sve sa lista koje su dostavljene je unešeno u softver. Sve što je donešeno u kutijama i fasciklama uredno je unešeno. Sad je najbolja odbrana napad, da sad na listama nema onih koji su ih podržali, pa da ispadne da softver ubacuje na svoju ruku, a to je smiješna priča – kaže Čađenović.

(opširnije u Pobjedi)

Portal Analitika