Podsjetimo, taj akt je usvojen na sjednici Skupštine u petak.
"Moja odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija, niti međunarodne saradnje. Naprotiv. Ona je usmjerena ka zaštiti Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa države Crne Gore. Ovaj Sporazum, u obliku u kojem je usvojen, otvara ozbiljna i višeslojna ustavno-pravna pitanja koja nijesu adekvatno razmotrena. Prvo, Sporazum predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera, postupaka javnog nadmetanja, te upravljanja državnom imovinom", naveo je on.
Kako je dodao, time se dovodi u pitanje poštovanje člana 140 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje narušavanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na tržištu.
"Na ovaj način se u nepovoljan položaj dovode domaće kompanije, kao i kompanije iz zemalja koje su strateški partneri, poput SAD i država članica Evropske unije. Država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma. To nije reforma, već opasan presedan. Drugo, Sporazumom se predviđa da Ujedinjeni Arapski Emirati neće biti predmet mehanizama za rješavanje sporova definisanih ugovorima između ovlašćenih tijela. To znači da će druga strana biti izuzeta od odgovornosti u slučaju spora, što otvara ključno pitanje: Ko i na koji način štiti državni interes Crne Gore", pita Milatović.
Međudržavna saradnja, ističe Milatović, mora počivati na principu uzajamnosti, a ne jednostranih obaveza.
"Treće, Vlada se Sporazumom obavezuje da će sprovesti sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata. To znači da se izvršna vlast unaprijed obavezuje na izmjene zakona, iako je donošenje i izmjena zakona isključiva nadležnost Skupštine Crne Gore. Takva formulacija direktno zadire u ustavni princip podjele vlasti. Četvrto, Vlada preuzima obavezu obezbjeđenja zemljišta, izgradnje javne infrastrukture (putevi, voda, struja) i prilagođavanja planske dokumentacije", dalje ističe predsjednik.
Sve se to, konstatuje, radi bez jasne finansijske procjene i bez planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru.
"Država se obavezuje na unaprijed nepoznate troškove. Odgovorna politika ne smije graditi razvoj na fiskalnoj neizvjesnosti. Peto, podsjećam da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio problematizovan od strane Evropske komisije, a isti je i predmet inicijative pred Ustavnim sudom. Ustavni sud je po tom pitanju organizovao javnu raspravu, što je izuzetno rijedak potez, upravo zbog ozbiljnosti ustavno-pravnih dilema", smatra on.
Otud ističe da je racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda.
"Pred Crnom Gorom je izbor: hoćemo li graditi razvoj na principima pravne sigurnosti, jednakosti i transparentnosti, ili ćemo otvarati vrata presedanima koji dugoročno mogu oslabiti institucije i ugroziti državni interes? Investicije su dobrodošle. Partnerstva su potrebna. Energetska transformacija je neophodna. Ali, nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava. Nijedna investicija ne smije biti iznad zakona. I nijedna Vlada ne smije preuzimati obaveze koje mogu ugroziti fiskalnu i institucionalnu stabilnost države", naveo je on.
Milatović je proglasio preostala 23 zakona koja je u proteklom periodu usvojila Skupština.
