Kultura

Mala vajda i od zaključaka Vlade

Nakon svih kontrola i nepostupanja Narodnog muzeja po naređenim mjerama, Ministarstvo kulture je sačinilo izvještaj o stanju muzejske djelatnosti u Crnoj Gori, koji je usvojen na sjednici Vlade od 5. oktobra 2006. godine. Konstatujući izuzetno nepovoljnu situaciju u toj oblasti, Vlada je donijela šest zaključaka

Mala vajda i od zaključaka Vlade
PobjedaIzvor

Narodni muzej bio je u apsurdnoj situaciji između 2004. i 2007. godine - trebalo je da glumi poštenog i strogog policajca tokom kontrole drugih muzeja u Crnoj Gori, a sam je kršio najvažnija pravila radne etike i zakonske odredbe u oblasti muzejske djelatnosti. Pritisak Ministarstva kulture iz februara i aprila 2004. i naložene mjere koje je Muzej trebalo da sprovede do kraja godine, pokazali su se kao nedovoljni za značajnije pomjeranje sa mrtve tačke. 

Štaviše, kontrolom izvršenja naređenih mjera krajem 2004. zaključeno je da „Narodni muzej ne obavlja osnovne poslove iz svoje nadležnosti, koji su utvrđeni zakonom i podzakonskim aktima, odnosno ne obavlja one poslove i ne vrši javna ovlašćenja zbog kojih ima status najviše institucije u oblasti muzejske djelatnosti“. Naime, nakon obrazloženja poslovodstva Muzeja o neutemeljenosti naređenih mjera, Ministarstvo je zahtijevalo od Upravnog odbora ustanove da razmotri stanje ostvarivanja djelatnosti Muzeja utvrđeno u zapisnicima o kontroli. Takođe, Ministarstvo je tražilo i da se o tome odbor izjasni i preduzme mjere iz svoje nadležnosti. Po ovom zahtjevu Upravni odbor nikad nije postupio.

TRI ZAKLJUČKA

Nakon svih kontrola i nepostupanja Narodnog muzeja po naređenim mjerama, Ministarstvo kulture je sačinilo izvještaj o stanju muzejske djelatnosti u Crnoj Gori, koji je usvojen na sjednici Vlade od 5. oktobra 2006. godine. Konstatujući izuzetno nepovoljnu situaciju u toj oblasti, Vlada je na sjednici donijela šest zaključaka, od kojih se treći, četvrti i peti odnose na Narodni muzej. 
Naime, Vlada je zadužila Narodni muzej da „u roku od 120 dana uspostavi potpunu muzejsku evidenciju i dokumentaciju u skladu sa važećim propisima“. Takođe, Muzeju je naloženo da „obezbijedi redovno vršenje poslova matične službe i stručnog nadzora nad radom muzeja“ i da o tome napravi izvještaj do kraja decembra. U posljednjem zaključku, Vlada je zadužila Ministarstvo kulture i medija da sagleda mogućnost reorganizacije Narodnog muzeja i da s tim ciljem pripremi elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti izdvajanja i objedinjavanja u posebnu cjelinu pojedinih organizacionih jedinica“. 
Nakon isteka rokova za izvršavanje obaveza koje se odnose na muzejsku dokumentaciju i matične poslove, Ministarstvo kulture ponovo je kontrolisalo Narodni muzej. Prva kontrola je obavljena 28. decembra 2006, a druga 7. marta 2007. godine. Posljednji sastanak povodom „utvrđivanja stanja o stepenu izvršenih poslova na realizaciji zaključaka Vlade“ održan je 6. juna 2007. U tom periodu, od novembra 2006. do juna 2007, ministar kulture više nije bila Vesna Kilibarda, već Predrag Sekulić. 

OSNOVNI USLOV

Na sastanku u Muzeju, u junu 2007, Ministarstvo kulture predstavljale su samostalna savjetnica za normativnu djelatnost i drugostepeni upravni postupak Milica Savić i samostalna savjetnica za muzejsku djelatnost Milica Martić. Narodni muzej zastupali su direktor Petar Ćuković, sekretar Nikola Jovanović i rukovodilac Dokumentaciono-matične službe Branislav Borozan. 
U odnosu na način vođenja knjige inventara i kartoteke muzejskog materijala, Ministarstvo je konstatovalo da, bez obzira na utvrđene nedostatke u vođenju knjige inventara Etnografskog i Njegoševog muzeja, postojeće knjige „ispunjavaju osnovni uslov pravne zaštite, tj. služe za registrovanje muzejskih predmeta, evidentiranje, opis i kontrolu redovnog stanja zbirke.“
- Knjige inventara Istorijskog i Muzeja kralja Nikole, uz uvezivanje, prošivanje, propisano ispravljanje u unosu podataka, mogu zadovoljiti osnovnu funkciju i poslužiti za registrovanje muzejskih predmeta, evidentiranje, opis i kontrolu redovnog stanja zbirke – navodi se u zapisniku. 
Utvrđeno je da je postojeće knjige inventara Umjetničkog muzeja, zbog brojnih nedostataka, neophodno zaključiti na propisani način i pristupiti reinventaru u formi knjige. 
- Postupak treba uraditi na osnovu revizije (formiranje komisije, zapisnika) i okončanog reinventara u elektronskoj formi – navodi se u zapisniku. 
Sekretar Nikola Jovanović složio se sa navedenom konstatacijom, pa je na sastanku dogovoreno da se, zajedno sa rukovodiocem Umjetničkog muzeja, formira komisija koja će zaključiti manjkavu dokumentaciju, a u skladu sa aktuelnim pravilnikom.
Sa druge strane, iz zapisnika o kontroli od 7. marta 2007, kada je analizirana dokumentacija svih pet muzejskih jedinica, utvrđene su takođe brojne manjkavosti i neusklađenosti sa aktuelnim pravilnikom. Ono što posebno upada u oči je da ni na jednoj inventarskoj knjizi svih pet muzejskih jedinica, tokom nekoliko decenija postojanja, nema potpisa ovlašćenog lica (direktora ili rukovodica službe dokumentacije), što u krajnjem dovodi u pitanje njihovu pravnu valjanost. 
Takođe, prema navodima u zapisniku sa sastanka iz juna 2007, sva sekundarna dokumentacija, koja govori o kretanju muzejskog materijala, eventualnom nestanku, gubitku i sličnim pojavama, tek je bila u postupku formiranja. U kontinuitetu (od 1971. godine) Narodni muzej je vodio jedino knjigu ulaska.
Što se tiče konzervatorske dokumentacije, stepen ispunjenosti pregledanih kartona bio je dosta nizak. Pored toga, kontrola je konstatovala da se ne vrše propisani poslovi na godišnjem praćenju stanja muzejskog materijala i propisanoj reviziji. Dobro stanje utvrđeno je jedino u vođenju kartoteka muzejskog materijala. 

ZAPAŽENE ANOMALIJE

U odnosu na poslove Matične službe, utvrđeno je da od svih zakonom propisanih poslova ta služba vodi jedino evidenciju o muzejima, koja je manjkava jer nedostaju popunjeni formulari za muzejske jedinice NMCG.
Praćenje i proučavanje uslova smještaja, rada i razvoja muzeja za zaštitu i javno prikazivanje i izlaganje muzejskog materijala, Narodni muzej radio je u okviru komisije za stručni nadzor. 
Konstatovano je da se centralni katalog muzejskih predmeta NMCG vodi u elektronskoj formi. Činili su ga podaci za muzealije Narodnog muzeja, koji su se po automatizmu prenosili iz pojedinačne elektronske obrade muzealija, tzv. baze podataka. 
- Podaci o muzealijama u ostalim republičkim muzejima biće obrađeni kada se steknu uslovi za to, odnosno kada oni završe svoje obaveze oko revizije, reinventara i elektronske obrade podataka – kazao je tokom sastanka direktor Petar Ćuković. 
Rukovodilac Dokumentaciono-matične službe Branislav Borozan izjavio je da je služba u periodu od sredine 2005. godine do sredine 2007. obišla sve muzejske crnogorske ustanove, izuzev muzeja u Kolašinu. Cilj obilaska, kako je rekao, bio je da se sprovede postupak revizije. 
- Prilikom ovog posla, nije rađen zapisnik. Krajnji cilj rada službe na reviziji muzejskog fonda na prostoru Crne Gore je da se napravi slika realnog stanja ukupnog fonda, kako bi se mogla sprovesti njegova uspješna reinventarizacija – izjavio je, između ostalog, Borozan i dodao da služba radi u otežanim finansijskim, tehničkim i kadrovskim uslovima. 
Na sastanku je konstatovano da je komisija za stručni nadzor nad regionalnim muzejima osnovana krajem decembra 2004. godine, ali je počela da radi tek nakon zaključaka Vlade u oktobru 2006. Do sredine 2007. obavila je nadzor samo u dvije ustanove. U tom poslu, Ministarstvo je zapazilo anomalije, odnosno utvrđeno je da se stručni nadzor ne vodi kao upravni postupak, te da se NM ne pridržava sastava komisije formirane odlukom Upravnog odbora. Takođe, o utvrđenim nepravilnostima nijesu obavijestili nadležne organe (muzej, osnivača), a nijesu ni izdali pisani nalog za ispravljanje grešaka.

POTPUNO PREDANO

Na kraju sastanka, direktor Petar Ćuković izjavio je da je cijeli stručni, odnosno kustoski pogon NM u proteklom periodu „radio na poslovima dokumentacije potpuno predano, ritmom koji je određivala priroda posla, kao i strateško opredjeljenje da se na bazi obrade podataka najprije u neuporedivo efikasnijoj elektronskoj formi paralelno vrši obrada i na klasičan način.“ Usprotivio se reorganizaciji Narodnog muzeja i dodao da bi unutrašnja organizacija i stručna profilacija morala da se osavremeni. 
Naredna kontrola Ministarstva kulture obavljena je tek 2012. godine. Dakle, Narodni muzej bio je punih pet godina ponovo prepušten sam sebi, sa vrlo malo pozitivnih rezultata u ispravljanju ključnih nedostataka, što će pokazati i sve kontrole Ministarstva do 2017. Jovan NIKITOVIĆ (nastavlja se)

 

 Ćuković: Nije isto putovati do Beograda pješke ili avionom

Komentarišući zaključke Vlade i rok od 120 dana, koji je ostavljen Muzeju da sredi dokumentaciju, tadašnji direktor Narodnog muzeja Petar Ćuković izjavio je na sastanku u junu 2007. da je Vladin rok bio nerealan. Zaključci su, kako je rekao, doneseni na osnovu pogrešnih premisa. 
- Naime, na upit koji je NMCG u pisanoj formi dostavio Ministarstvu kulture, na koji način je uspostavljen rok od 120 dana, odgovoreno je da je on određen na osnovu naših izvještaja o obradi podataka u elektronskoj formi, na kojoj je vođstvo muzeja insistiralo u posljednjih nekoliko godina. Budući da ova forma podrazumijeva mnogo veću brzinu u obradi podataka, izvučen je pogrešan zaključak da je istom brzinom moguće unositi podatke i u klasičnoj, rukopisnoj, do sada jedino važećoj zakonskoj formi, koja je, objektivno, mnogo sporija – naglasio je Ćuković. 
Da bi što jasnije objasnio svoj stav, Ćuković se poslužio slikovitim primjerom. 
- Slikovito govoreći, iz činjenice da je do Beograda moguće avionom doći za 45 minuta, ne znači da je to vrijeme dovoljno da se do iste destinacije dođe i pješke – rekao je Ćuković i dodao da su se i predstavnici Ministarstva na jednom sastanku, nakon zaključaka Vlade, složili da je vrijeme za izvršenje pomenutih obaveza teško definisati.

Portal Analitika