Crna Gora je reklo bi se napokon uočila važnost koju poljoprivreda može imati za našu ekonomiju i dalji razvoj, te je Vlada krajem prethodne godine krenula u veliki projekat izdavanja državnog zemljišta budućim poljoprivrednicima. Time je, 69 hektara zemlje koja nije obrađivana preko 40 godina, došlo do ruku direktora kompanije VOLI, Dragana Bokana, te će njegova firma na zemljištu kod Šaskog jezera proizvoditi povrće i voće. Posao je za sada vrijedan 1.500.000 eura a više o tome projektu za Portal Analitika govori vođa projekta iz oblasti agrara u kompaniji VOLI, Jaroslav Stupavski.
ANALITIKA: Zemlja koju ste zakupili se desetinama godina nije obrađivala niti sređivala. Kakvi vas radovi čekaju na početku, i koliko očekujete da će ti radovi trajati dok se prva sadnica ne usadi?
STUPAVSKI: Nije fraza kada se kaže da je svaki početak težak,a u ovom slučaju početak je najteži u mojoj dugogodišnjoj karijeri jer privodjenje zemljišta prilici da se može obradjivati je jedan od zahtevnijih procesa u poljoprivrednoj praksi koji sa sobom nosi velika finansijska ulaganja.
Procijenjena površina koja je pod rastinjem, šipragom i višegodišnjim stablima oko 15 hektara od ukupno zakupljene površine od nepunih 70 Ha. Sva stabla moramo isjeći, povaditi panjeve sa korjenovim sistemom.
Iz zemlje ukloniti rastinje i šiprag uz pomoć malcera, kako bi omogućili da se ta površina podrije, a zatim i pristupi oranju. Nakon ovog dijela pristupiće se razbacivanju stajskog đubriva i oranju poljoprivredne površine na 35 cm dubine, a nakon nekoliko dana će se vršiti zatvaranje brazde.
U toku godine, nas na ovako uzoranoj parceli očekuje još 2 do 3 puta mehaničko i hemijsko uništavanje korova, a u jesen slijedi podrivanje na 60 cm, razbacivanje mineralnog đubriva i novo oranje kompletne površine.
Paralelno sa opisanim radovima se mora pristupiti čišćenju i prokopavanju kanala koji su tokom višegodišnjeg neodržavanja obrasli šibljem, korovom, rastinjem i najvećim dijelom su zagušeni smećem, lišćem i drugim otpadom pa se izgubila svaka njihova funkcionalnost.
Na ovako pripremljene parcele, će već u oktobru i novembru. moći da se sade prve sadnice višegodišnjih zasada i da se pristupi postavljanje plastenika.
ANALITIKA: Kada bi trebala da startuje poljoprivredna proizvodnja koja će rezultirati tržišnim plasmanom?
STUPAVSKI: Za očekivati je da će se u 2019. godini pojaviti na tržištu prvi proizvodi sa ovih poljoprivrednih parcela, prvo iz plastenika takozvane hladne kulture, zelena salata, spanać, mladi luk,blitva…,a nakon toga slijede prvi povrtarski proizvodi iz proizvodnje na otvorenom polju.
ANALITIKA: Da li će u pogonu biti i prozivodnja u plasteniku, stakleniku i na otvorenom ili samo jedno od navedenih?
STUPAVSKI: Paralelno će se odvijati proizvodnja u plastenicima i otvorenom polju sa tom razlikom da će se shodno gajenim kulturama u plastenicima ostvarivati dvije, tri a u nekim i četiri žetve u toku godine, dok će se na otvorenom polju ostvarivati jedna do dvije žetve.
Podizanje staklenika je još u razmatranju zbog velike početne investicije ali nije isključeno da se odlučimo i za ovaj korak u budućnosti.
ANALITIKA: Da li će primat biti voće ili povrće ili podjednako? Imate li ideju na koje vrsta ćete se bazirati?
STUPAVSKI: Naši prvi planovi su da ukupna površina bude podeijljena na 35 Ha, bruto površine za višegodišnje zasade koje ce činiti mandarine, pomorandže, limun, nar i kivi, tri hektara će činiti plastenička proizvodnja povrća dok će ostatak površina činiti proizvodnja povrća na otvorenom polju i to: paradajz, krastavac, tikve, razne vrste paprika, kupus, karfiol…
ANALITIKA: Na konferenciji povodom zakupa zemljišta pomenuli ste da Voli kao jedna od najvećih kompanija na našem tržištu ne smije sebi dozvoliti da ne posjeduje najmodernije metode, možete li nam nešto više reći o tome? Kakve su to tehnologije koje ćete koristitiš
STUPAVSKI: Kompanija VOLI nema pravo na prosječnost, već mora i na tržištu poljoprivrede da se priključi najboljim i najuspješnijim kompanijama i pojedincima u Crnoj Gori. Da bi uspjela u tome mora uložiti u modernu opremu i najsavremeniju tehnologiju proizvodnje.
Sa svih parcela će biti obrađeni uzorci zemljišta sa 10,30 i 60 cm dubine na makro i mikro elemente kao i Ph zemljista. Ukupne površine će biti pokrivene sistemom za navodnjavanje, kroz koji će se pored vode u toku godine biljkama dodavati odredjena prehrana, uglavnom nedostajući mikroelementi.
Praćenje temperature, brzine i smjera vjetrova, padavina i ostalih podataka će se vršiti iz moderne meteorološke stanice. U toku vegetacije će se uzimati uzorci listova i na osnovu njihovih analiza će se dodavati hraniva kroz sistem za navodnjavanje.
Na otvorenim poljima će se postavljati zasjene za biljke i plodove .
Sjemena i rasad će se kupovati od najuglednijih evropskih kompanija, dok će sadnice za višegodisnje zasade biti iz sertifikovanih rasadnika bezvirusnog materijala.
U kompletan proces proizvodnje ce biti uključeni ugledni i dokazani stručnjaci iz Crne Gore i okruženja.
ANALITIKA: U kom procentu će biti zastupljena organska proizvodnja?
STUPAVSKI: Organska proizvodnja će biti zastupljena na oko 25% i to većim dijelom u voćarstvu, ali će se i ukupna proizvodnja bazirati na minimalnom broju prskanja pesticidima.
ANALITIKA: Nakon tih početnih nekoliko godina kada se ''formiraju temelji'', da li imate okvirnu procjenu sa kojom količinom voća i povrća ćete raspolagati na godišnjem nivou?
STUPAVSKI: Po sadašnjim planovima strukture proizvodnje na ukupnim površinama i planiranim prinosima, na godišnjem nivou će se ubrati 1.200 – 1.400 T proizvoda. Cilj naše proizvodnje je postizanje maksimalnih prinosa za svaku pojedinačnu proizvodnju po jedinici površine.
U slučaju ulaska u projekat podizanja staklenika o kojem se još razmatra, proizvodnja bi se samo po jednom Ha podigla za 30% ukupno proizvedenih tona proizvoda.
ANALITIKA: Da li će to voće i povrće biti namijenjeno za domaće ili strano tržište?
STUPAVSKI: Kompletna proizvodnja je planirana za domaće tržište, ali je izvjesno da će postojati potreba za sve većim količinama voća i povrća. Dobrim planom proizvodnje i pravljenjem razmaka izmedju sjetvi jedne kulture, dobiće se kontinuitet i kod ubiranja plodova i izbjegavanje tržišnih viškova.
Već sada imamo upita oko mogućnosti gajenja povrća tokom zimskih mjeseci za tržišta u okruženju. Kada dodjemo do tržišnih viškova u poljoprivrednoj proizvodnji, moramo biti spremni za sledeću fazu, a to je otvaranje pogona za preradu voća i povrća.
ANALITIKA: Hoće li pogon biti sezonskog karaktera ili će raditi tokom cijele godine?
STUPAVSKI: Cilj svakog ozbiljnog pogona je da ima kontinuitet u proizvodnji tokom cijele godine. Mi taj cilj možemo postići ugovaranjem uzgoja odredjenih voćarskih i povrtarskih proizvoda sa poljoprivrednim proizvodjačima iz našeg okruženja, sa planiranom proizvodnjom, garantovanim cijenama i otkupom ukupno proizvedenog roda.
ANALITIKA: Kada planirate da počnete sa preradom?
STUPAVSKI: O preradi povrća možemo razmišljati tek nakon nekoliko godina proizvodnje, kada stabilizujemo proizvodnju i dobijemo kontinuirane godišnje prinose po kulturama i razradimo ugovorni odnos sa kooperantima. Prerada voća je tema o kojoj možemo razgovarati tek nakon sedme godine proizvodnje, nakon ulaska u puni rod višegodišnjih zasada.
ANALITIKA: Gospodin Bokan je govorio da će ovaj pogon otvoriti nova radna mejsta, možete li nam reći više o tome, koliko mjesta? Cjelogodišnjih ili sezonskih? Kadar za koja sve radna mjesta ćete tražiti?
STUPAVSKI: Dragan Bokan, predsjednik Kompanije, ima jasnu viziju o razvoju i daćemo sve od sebe da je realizujemo na nabolji način.
Njegov je cilj da na najbolji način podstaknemo razvoj i damo zamah poljoprivrednoj proizvodnji, da ozbiljno investiramo i pokažemo da je poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji ima odličan potencijal.
Osim što to predstavlja novu vrijednost za samu Kompaniju, jer se na taj način zaokružuje ciklus od njive do trpeze, i to sa poljoprivrednom proizvodnjom strogo kontrolisanih uslova i kvaliteta, njegov plan je da u okviru Šasa, napravimo i otkupni centar gdje će se otkupljivati veće količine robe lokalnih proizođača.
Ponosan sam na činjenicu da je najuspješniji crnogoski privrednik koji posluje na društveno odgovoran način i podstiče domaću privredu na više nivoa povjerio meni da budem prvi čovjek agrobiznis sektora Kompanije i raduje me što će se otvoriti nova radna mjesta i ozbiljna perspektiva za adekvatne kadrove.
Samo otvaranje pogona će biti nova faza u razvoju kompanije koja će zahtjevati kako novi sektor tako i nova radna mjesta za kompletan pogon. U ovoj fazi, izvjesno je otvaranje najmanje 30 novih radnih mjesta za stalno zaposlene i najmanje isto toliko sezonskih radnika.
Prevashodno će nam biti potrebni tehnolozi sa fakultetskom diplomom iz oblasti prehrane i tehničari istog smjera za proizvodnju, za kontrolu kvaliteta će biti potrebni tehnolog i hemijski tehničari dok će ostatak činiti tehničari iz poljoprivrede, magacioneri, majstori za održavanje….
Po pitanju potrebnih kadrova još jednom moram uputiti poziv za agronome i tehničare sa voćarskimi i povrtarskim znanjem, kao i na rukovaoce poljoprivrednih mašina da se jave na otvoreni konkurs za prijem u stalni radni odnos na mejl adresu: konkurs@voli.co.me za potrebe rada na poljoprivrednom zemljistu u Šasu.
