Ali "Mate 10 Pro" nije posljednji krik haj-end ponude Samsunga ili Epla. On dolazi iz Kine - zemlje koja, koliko god sofisticirana bila tehnološki, i dalje ne može da proizvede ime kao što je Leksus, Kenon ili Samsung, koje bi potrošače širom planete asociralo na vrhunski kvalitet po vrhunskoj cijeni.
Huawei Technologies, tvorci novog smartfona, misle da je došlo vrijeme da se za dobar kineski proizvod izdvoji dosta novca. Oni su predstavili "Mate 10 Pro" - plus dva sestrinska uređaja, jedan jeftiniji i jednostavniji, drugi još ljepši i skuplji - u Evropi, na Bliskom istoku i u ostatku Azije. A sada pregovaraju o tome da ga ponude i u Sjedinjenim Državama.
Po tehnologiji, Kina više nije zemlja jeftinih kopija i lažnjaka. Tamošnje laboratorije prednjače u vještačkoj inteligenciji, kvantum-računarstvu i drugim poljima. Njene internet kompanije predstavljaju avangardu u smišljanju načina da uzdrmaju potrošačku, finansijsku, saobraćajnu i drugu industriju pomoću mobilne tehnologije.
Problem je što svijet to ne prepoznaje. Kina želi da poboljša svoju privredu time što će svijetu prodavati skuplju robu, kao što su automobili, mlazni avioni, napredna elektronika i drugo. Poznati brendovi mogu da otvore nova tržišta i da ubijede globalne potrošače da se na kineske proizvode možete osloniti jednako kao i na američke, japanske ili južnokorejske.
Huawei je već čuven u domaćim okvirima. Kompanija prodaje više od svih drugih u Kini, koja predstavlja najveće tržište za pametne telefone. A već se nalazi za petama Eplu, u borbi za drugu poziciju proizvođača telefona u svijetu. Prema analitičkoj kompaniji Canalys, Huawei je u posljednjem kvartalu prodao 39 miliona telefona; Epl je prodao 47 miliona. Ali ti uređaji iz Kine bili su uglavnom iz niže ili srednje klase.
"Vidimo dobre znake da su ljudi primijetili kako se naš brend mijenja", do onog koji je "stilski i inovativan", kaže Glori Čeng, direktorka marketinga za uređaje u kompaniji Huawei. "Mislim da je to veoma dobar znak za nas."
Pa ipak, kaže Čengova, Huawei bi radije trošio novac na razvijanje pametnih odlika telefona i na bolju tehnologiju nego na marketing, iako shvata neophodnost pravljenja emotivne veze sa korisnicima. U poređenju sa Eplom ili Samsungom, Huawei ima još veliki put da pređe do onog neuhvatljivog što tjera osobu da se veže za jedan brend. Čak i u Kini, mnogi i dalje vide Huawei uređaje kao odlične po toj cijeni, i ništa više od toga.
Što se tiče serije "Mate 10", Li Vajtao, 40-godišnji prodavac iz Šangaja, kaže da za više od 600 dolara "vjerovatno treba da kupite ajfon".
Osnovan u Šendženu prije tri decenije, Huawei je već bio jedan od najvećih proizvođača telekomunikacione opreme kada je napravio svoj prvi android smartfon, 2009. Ti prvi uređaji bili su prilično blijedi, i po izgledu i po performansama. Ali Huawei je od tada mnogo uložio u dizajn i tehnologiju, otvorivši čak i dizajnerski centar u Londonu, i odjeljenje za istraživanje i razvoj u Finskoj. Sa serijom "Mate 10" Huawei pokušava da ubere prve plodove svog istraživanja: procesor posvećen vještačkoj inteligenciji umije da obavlja zadatke kao što su identifikacija ljudi na fotografijama i prevođenje teksta.
Kompanija je imala probleme u Sjedinjenim Državama zbog tužbi za kršenje patenta i zbog toga što nisu obavijestili vlasti kada su preuzimali američke kompanije. Njujork tajms je ove godine objavio da zvaničnici SAD šire istragu da li je kompanija prekršila embargo za Kubu, Iran, Sudan i Siriju.
Međunarodno prisustvo i raznovrsnost posla od Huaweija su napravili više globalnu nego kinesku kompaniju, kaže Glori Čeng.
Da li je Huawei globalno ime - i dopadljivo - drugo je pitanje. "Ovom brendu i dalje nedostaje personaliti", kaže Tomas Huson, analitičar u Foresteru. "Fokus je i dalje previše na tehničkim specifikacijama i funkcionalnosti."
Jasno je da Huawei ne može tako lako da se približi običnim korisnicima, posebno jer je kompanija provela tolike godine prodajući bekhend opremu mobilnim operatorima. Oni su angažovali čak i Skarlet Johanson da im se pojavi u reklami, i udružili se sa Poršeom i Lajkom glede dizajna.
Ali Huawei i dalje posjeduje "previše inženjersku kulturu", kaže Kristof Kutel, potpredsjednik softvera u kompaniji.
U razgovorima, zaposleni rijetko kada propuste da kažu koliko kompanija troši na istraživanje i razvoj (više od 10 odsto prihoda) ili koliko je radnika angažovano za istraživanje (skoro polovina).
Ponašanje kompanije, kaže Kutel, predugo je bilo zasnovano na tome da će proizvodi govoriti sami za sebe - da nema potrebe da se nekome objašnjava koliko su superiorni. "Ali mislim da se to mijenja."
Huawei je krenuo na put oko sveta predstavljajući pametne ali tihe odlike. Da biste napravili skrinšot, recimo, treba samo dvaput da kucnete na ekran zglobom prsta. Ako nacrtate slovo S zglobom, napravićete skrinšot čitavom dužinom sajta ili aplikacije - što omogućava da se šeruju novinski članci.
Tehnološka naprednost možda neće poboljšati prodaju ukoliko Huawei ne nađe način da je stavi i u manje skupe telefone, koji će sigurno ostati najprodavaniji u njihovom portfoliju, kaže Fransisko Džeronimo, analitičar u firmi IDC.
Džeronimo kaže da se smijao kada je čuo da su direktori kompanije Huawei, prije nekoliko godina, pričali o tome da uđu među tri najveća proizvođača telefona. A danas? "Ne bih se iznenadio da postanu i broj 1."
</p>
