Društvo

Sem Turske i Britanije, Crnu Goru su velike sile priznavale i prije Berlinskog kongresa

Trinaesti jul je svakako najznamenitiji datum u istoriji Crne Gore. Toga dana 1941. godine crnogorski narod digao se na ustanak protiv fašističkog okupatora, bio je to još jedan veličanstveni slobodarski čin Crnogoraca u dugoj istoriji crnogorskog slobodarstva.
Sem Turske i Britanije, Crnu Goru su velike sile priznavale i prije Berlinskog kongresa Foto: Portal Analitika
Miroslav ĆOSOVIĆ
Miroslav ĆOSOVIĆAutor
Izvor

Sem 13. jula 1941. godine, još jedan 13. jul će ostati duboko urezan u kolektivno pamćenje Crnogoraca, a to je 13. jul 1878. kada je knjaževina Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna država od strane svih velikih sila. 

U Istorijskom leksikonu (autori Živko Andrijašević, Šerbo Rastoder i drugi, A - Crn, Podgorica 2006), kaže se:

"Krajem maja 1878. Rusija je pristala na prijedlog Velike Britanije da se u Berlinu sazove kongres na kojem će se izvršiti revizija Sanstefanskog mirovnog ugovora. Kongres u Berlinu počeo je 13. juna 1878. godine. Na Kongresu su učestvovali predstavnici Rusije, Turske, Njemačke, Francuske, Austrougarske, Velike Britanije i Italije. Kao predstavnici Crne Gore na Kongres su upućeni vojvoda Božo Petrović i vojvoda Stanko Radonjić, ali oni kao ni ostali predstavnici balkanskih država, nijesu mogli učestvovati u radu Kongresa. Njemački kancelar Bizmark, koji je predsjedavao Kongresom, nije želio s njima ni da razgovara, već ih je obavijestio da je crnogorska sudbina u rukama austrougarskog ministra spoljnih poslova, grofa Đule Andrašija." (str 112 i 113) 

13druga

Pismo Boža Petrovića

Božo Petrović je 19. Juna 1878. u pariskom listu "Le Temps" objavio vrlo zanimljivo pismo:

"Crnogorci su siromašni, ali su od jake i gorde rase i puni su živosti. Da bi mogli živjeti u svojim planinama i da bi sebi nabavili hrane, oni su do sad uvijek bili prinuđeni da se tuku. To izgleda divno pjesnicima, ali mi smo siti ratne poezije. Mi bismo više voljeli nečega drugoga: pšenice, vina i kuća za stanovanje, umjesto naših orlovskih gnijezda u kamenjarima. Neka nam Evropa da malo ravnice na obali mora da se tamo nastanimo. Mi ne tražimo ništa više nego da siđemo sa naših planina i da se civilizujemo. Od planinaca mi ćemo postati zemljoradnici i trgovci, ili industrijalci. Mi smo se do sada tukli samo po nuždi.

Čim se naša knjaževina bude našla u povoljnim prilikama za život, ona će živjeti u miru; ona neće više uznemiravati nikoga. Ali ako joj budete odbili ono što traži, ona će biti prinuđena da postane ponovo nemirna. Vi ćete uvijek slušati da se govori o njoj dok njeni podanici budu za sve dobro imali - vazduha, neba, izvorske vode, dobru pušku, bronziranu od dima, i slobodu na planini.

Ukratko, Evropa ima samo da prihvati našu molbu pa da nas zadobije za civilizaciju. Neka nam da Bar; ona će od nas načiniti jedan srećan i miran narod. Ako nam ga uskrati, ona će nas ponovo bačiti u divlji život. Ali kaže se da je Austrija uznemirena i da se boji da ne postanemo krijumčari ili čak gore od toga. Pa neka ona preduzme mjere opreznosti prema nama, ništa nije lakše, i mi smo gotovi da se rado potčinimo svemu što nam Evropa bude nametnula". (Pismo je iz rada - Jovan Radonjić, Crna Gora na Berlinskom kongresu 1878, Istorijski zapisi, sveska 1-2, Cetinje, 1955. god, str 337 i 338)


12zivko

Crnoj Gori priznanje od Turske i Velike Britanije: U pomenutom Istorijskom leksikonu se još kaže: "Prva sjednica Kongresa u Berlinu na kojoj se raspravljalo o Crnoj Gori, održana je 1. jula...

Rad Kongresa u Berlinu okončan je 13. jula 1878. godine. Od 64 člana Berlinskog ugovora, na Crnu Goru odnosi se osam članova (26-33). Dvadeset šestim članom definiše se međunarodno-pravni položaj Crne Gore: 'Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile'. Ovim je članom samo potvrđena već odavno postojeća crnogorska nezavisnost, s napomenom da tu nezavisnost od sada priznaje i Turska i one zemlje koje to ranije nijesu učinile.

Ovim rješenjem Crnoj Gori nije data državna nezavisnost, već je samo konstatovano da tu nezavisnost priznaju i one zemlje koje je do tada nijesu priznavale. Usvajanjem ovog člana ugovora, crnogorska nezavisnost je prvi put zvanično priznata. Za razliku od Crne Gore, Srbija i Rumunija su drugačije tretirane. Članom 34 konstatuje se da 'Visoke ugovorne strane priznaju nezavisnost Kneževine Srbije', a članom 43 se na isti način priznaje nezavisnost Rumunije. Dakle, Srbiji i Rumuniji je priznata nezavisnost od svih učesnica Kongresa, a Crnoj Gori samo od Turske i Velike Britanije, budući da su njenu nezavisnost sve ostale velike sile ranije neformalno priznale." (str 113 i 114)

Dakle, treba imati na umu, Crna Gora je bila nezavisna država i prije Berlinskog kongresa, na tom zasijedanju velikih sila samo su Turska i Velika Britanija priznale Crnu Goru, ostale velike sile su faktički priznavale Crnu Goru i prije 1878. godine. Javnost Crne Gore bi sa ovim trebala biti više upoznata. 

Miroslav ĆOSOVIĆ

 

Portal Analitika

Komentari (32)

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Prijavi se Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.
o otkrio
13.07.2017. 23:18

si ameriku sa ovim clankom. Daj Coske uozbilji se malo, od tebe smo navikli da dobijamo neke malo kontroverznije teme, a ne ove koje ni njljuci velikosrbi ne spore.

2
14
R R
13.07.2017. 09:57

Crnu goru su priznavali i priznaju svi izuzev jednog velikog dijela nasih izroda koji zivi ovdje u Crnoj Gori i Srbiji.

44
3
R R
13.07.2017. 09:08

Ako je srece sve one koji su ucedtvovali u podizanju spomenika kazniti zatvorskom kaznom, spomenik ukloniti, jer tu stoku treba dovesti pameti

13
0
M Mišo
13.07.2017. 20:58

Ti i takvi su, ja sam večeras bio zgranut gledajući RTCG, negde u Vasojevićima, mislim okolina Berana, podigli spomenik Puniši Račiću, ubici, vucibatini i razbojniku. Tako je deo Srba iz Crne Gore čestitao sugrađanima praznik. Sad se čeka reakcija države.

18
0
d dosta je bilo
13.07.2017. 09:47

CRNA GORA, STARA ZEMLJA CRNOGORACA, CRNOGORCI SVJETSKI PRIMJER JUNAŠTVA...NEKA TI JE SREĆAN OVAJ DAN I BARJAK SLOBODE KOJI SI UVIJEK NOSILA, PONOSNA CRNA GORO!. I, NE BOJ SE, NIKAD SE NIJESI BOJALA DUŠMANA, PA NEĆEŠ NI SAD! SAMO NAPRIJED, I NE OKREĆI SE!

42
1
D DUŠMANA...
13.07.2017. 09:57

..privoljela kasapina i grobara sa Dedinja 1989 godine-na kaspinovu staru srpsku godinu u Titogradu...ja,jaaa?

1
26
Na Vučjem Dolu
13.07.2017. 07:40

svih 6 četa Gornjocrmničkog bataljona za neviđenu hrabrost zasluži na barjak Obilića medalju, jedinstven slučaj u istoriji Crne Gore. Njihovi potomci jedini digoše ustanak u porobljenoj Evropi 13.jula 1941.

36
5
1 13.jula 1941.
13.07.2017. 07:25

dok je porobljena Evropa cviljela u junačkoj Crmnici otpoče ustanak protiv okupatora.

37
3
D Da ne bješe 13.jula.1941..
13.07.2017. 07:19

...Crna Gora bi DANAS BILA SPRCANA u četiri nahije i brda! Sve ostalo bi bila pusta želja! A oko veljih sila-četvoropreg-1918 u crno zavi Kraljevinu Cara Junaka-nestade u krvi i pepelu po volji četvoroprega...i njihovih krvavih izvršitelja krvave sramotne kraljevine trojne SHS!!!! Ovako treba kazivati potomstvu ISTIN o Crnoj Gori!!! A ne trla baba lan da joj pasa dan...!!!

6
32
D DUŠMANA...
13.07.2017. 10:00

...ČETVOROPREG UPREGNUO I "OVE 4 MINUSA" KA REZERVNU MAGARAD U ČETVOROPREG...Ovako treba kazivati ISTINU-ISTORIJU o Crnoj Gori!!!!!

1
18
В Вучји До
13.07.2017. 03:00

Тај датум је за петнаест дана, као сјећање на 1876. годину, када су Црном Гором одили људи. Ми их се сјећамо добро јер их видимо како Ерцеговином и даље исти прооде. Слава и чест вам, јунаци српски.

6
57
M Mišo
13.07.2017. 07:55

Samo veliki intelektialac Radoslav Rotković, takve ti prijatelju ne poznaješ, nisi za njih ni čuo i ne znaš da postoje, mogao je pre 6 godina, na 135 godina od Bitke na Vučjem dolu, da u isti kontekst ogromnog istoijskog značaja, stavi i Srbe iz Hercehovine i Crnogorce iz Crne Gore, kao časne, istoriji nepoznate baš po časti, učesnike ove jedinstvene bitke. Ako te interesuje imaš Rotkovića na Youtube, ja samo mogu da ti kažem da ne lupetaš i koristiš najveći datum istorije Južnih Slovena 13.7. koji je ispisao najveći narod Južnih Slovena, da proturaš nekakve srpske junake. To što ste imali junaka, zaboravili ste, zabranili da im se imena pominju, a ubacili ste u dnevnu upotrebu koljače tipa Pavle Đurišić, Đorđije Lašić ... Imaj barem obraza pa na današnji, najveći datum u istoriji Drugog svetskog rata (Žan Pol Sartr, Žiskar d'Esten) nemoj da prdiš o nekakvim srpskim junacima. Jedinog vašeg junaka ste morali da izmislite, Miloša Obilića. Čestitam Crnogorcima veliki 13. juli.

60
3
S Sovereign
13.07.2017. 08:05

Од када сте ви дукљани постали Словени!? Ово је нека новост у вашој етногенези, која је у директној колизији са вашом обер пропагандом. Једино се слажем да ми Херцеговци и ви из 4 нахије нисмо исто.

3
17
В Вучји До
13.07.2017. 08:05

И твоји највећи јунаци су ти исти као и рјечник којим се служиш. Не знам гдје си нашао моје кољаче ако већ сам нисам знао да их имам. Тај najveći datum u istoriji Drugog svetskog rata (акценат је на "светском") није прва устаничка акција на овим просторима, ако ћемо право и главни херој тога покрета је Сава Ковачевић, потомак јунака са Вучјега Дола. Који је датум од та два-три значајнији најбоље свједочи класик свјетског сликарства Петар Лубарда, баш је сликао 13. јул а не Вучји До и Косовски бој. Нашао си се ти да нам кажеш како је Милош Обилић измишљен, кобајаги знаш и да је Његош лажов. Дуго ће још одлијегати горама од Дурмитора до мора: "Ој крвави Вучји доле, одавно те Срби воле..." И ти, нити било ко други неће моћи то да спријечи, само да се једете у себи као млад мјесец.

3
51
N Neutralan
13.07.2017. 01:39

Tako je konačno otvoreno da se priča. Ako su stariji začaureni, bar da nam se đeca ne stide ove malo je reći slavne istorije jednog malog plemena u Srednjoj Zemlji. Nadam se da će nekad biti dovoljno novaca da se napravi jedna duža se rija ili bar igrani film visoobudžetni jer smo riznica scenarija...

36
2
T TV
13.07.2017. 00:55

Priznanje nezavisnosti Crne Gore je neprocjenjiva istoriska vrijednost. Koje su bile granice tako priznate države Crne Gore?

22
8
B Berlin 1878.
13.07.2017. 00:42

Turci nam nijesu birali vladike, Turci nijesu birali sv. Petra Cetinjskog ni Njegoša. Srbiju prije 1878. niko nije priznavao, a nas jesu, skoro svi!

62
4
P PROČITAJ ONAJ UGOVOR
13.07.2017. 08:08

...IZMEĐU "crnogoraca i bečkoga dvora iz 1778 godine"! Da vam ne bijaše 13.jula.1941 godine-danas bi ste primorje gledali sa Lovćena OLTARA SVETOGA...ni makac preo Morače..dragi tost crnogorci LAKEJI kasapina i grobara sa Dedinja! ŽIVIO 13.JULA.1941 GODINE!!! Življela trinaestojulska Crna Gora!!!!!!

3
47
Z Za Joleta
13.07.2017. 08:17

Pročitaj ti Jole još jednom taj isti ugovor pa ćeš viđeti da smo u njemu mi Crnogorci jasno navedeni zasebno od Srba, i ne trabunjaj o "kasapinu sa Dedinja" budući da je on bio vaš, a ne naš, nikad se on nije deklarisao kao Crnogorac, porijeklo ništa ne znači ako nije očuvan narodnosni identitet.

19
0
M Momčilo,Pljevlja
13.07.2017. 08:17

Eve ga Jole,junačina , mozgonja nad mozgonjama, zavija li zavija...

38
1